Kažu da je bitcoin novac budućnosti, a trenutno mu je vrijednost veća od 40 000 dolara. I, kako statistike kazuju, sve više ljudi želi uložiti novac u ovu vrijednu kriptovalutu. No osim što rudarenje bitcoina troši velike količine električne energije, jer se za ovaj posao koriste jaki kompjutori koji je doslovno gutaju, koriste se i velike količine vode.

Ekonomist Alex de Vries s amsterdamskog Vrije Sveučilišta nedavno je objavio procjenu potrošnje vode za bitcoin, a intervju na ovu temu s njim je objavio i Greenpeace.

“S obzirom na to da je voda potrebna za hlađenje u termoelektranama i ona isparava iz hidroelektričnih akumulacija, troše se velike količine vode troši kako bi se zadovoljila potražnja za energijom rudara. Naravno, kompjutori za rudarenje rade 24 sata dnevno i generiraju puno topline tijekom procesa, pa su također potrebni sustavi hlađenja kako bi se uređaji održavali na optimalnim temperaturama. No ova lokalna potrošnja za hlađenje samo je ograničeni dio ukupnog vodnog otiska, što je također slučaj i s redovitim podatkovnim centrima”, za Greenpeace objasnio je Alex de Vries.

Prema njegovim izračunima, rudari bitcoina u SAD-u trenutačno troše do 120 gigalitara vode godišnje, što je dovoljno za opskrbu 300.000 domaćinstava ili grad veličine Washingtona. No, američki rudari nisu odgovorni za najveći udio vodnog otiska jer, kako objašnjava, u Kazahstanu, zemlji gdje se najviše rudari, godišnje se troši gotovo 1.000 gigalitara vode. To bi moglo biti ozbiljan razlog za zabrinutost jer se očekuje da će ova zemlja već do 2030. godine imati manjak od oko 75 gigalitara vode.

Naravno, brojke koje je objavio Alex de Vries, izazvale su burne reakcije u krugovima kriptorudara koji su De Vriesovu metodu prozvali “smećem od znanosti” i “izračunom bez pokrića”.