Nakon nekoliko hrvatskih gradova koji su odustali od vatrometa na Silvestrovo pridružila se i Rijeka. Do sada je vatromet bio uobičajeni dio organiziranog dočeka, ali su ove godine iz Grada odlučili izbaciti ga iz programa. “Ovakva je odluka donesena u namjeri da se od negativnih posljedica vatrometa zaštite životinje i okoliš, odnosno svi na koje upotreba pirotehničkih sredstava može ostaviti bilo kakve posljedice te da se novogodišnje slavlje održi u skladu s modernim ekološkim standardima”, odgovorili su nam iz Grada.

Ističu pritom da će dio sredstava koja su bila namijenjena za vatromet biti preusmjerena udrugama koje se brinu o životinjama. Podsjetimo, jednako su postupili i u Opatiji. Sav iznos za vatromet odlučili su donirati Liburnijskom društvu za zaštitu životinja “Lunjo i Maza”. “Sve ovo krenulo je od udruga za zaštitu životinja i naravno da smo se odlučili za njih. To je iznos koji je recipročan onome koliko bi grad inače potrošio na vatromet“, odgovorili su nam tada. Osim Opatije, ranije su odluku o ukidanju vatrometa donijeli iz Čazme, Rovinja, Labina te Samobora.

Osim što uznemiruje životinje, vatromet ima štetan utjecaj na okoliš. Pri sagorijevanju, pirotehnika proizvodi sumporov dioksid, teške metale, dušikov oksid i niz drugih štetnih spojeva koji zagađuju zrak, vodu i tlo. Podatci pokazuju da se na Silvestrovo oslobodi i do 5000 tona štetnih mikročestica (PM10). Vatromet može izrazito loše djelovati i na malu djecu, ali i na odrasle ljude. Kod ljudi koji imaju dijagnozu PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) glasni zvukovi poput vatrometa mogu potaknuti bljesak sjećanja na bitku. To može uzrokovati da se osoba pokuša sakriti ili baciti kako bi se zaštitila od bombe ili granate. Psiholozi upozoravaju da iznenadni i glasni zvukovi mogu izazvati velik strah kod djece, a najizloženija su ona u dobi od oko dvije godine pa sve do školske dobi. Ponekad glasni zvukovi od vatrometa i petardi može kod djeteta izazvati osjećaj boli, posebno kod djece koja imaju niži prag osjeta boli.