Pet jednostavnih stvari koje već danas možemo učiniti za Zemlju

GREEN_300_listici_sredina

Rukotvorine, sadržaj tanjura, zimnica, nova štednja...

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Kažu da Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego posudili od svojih potomaka. A to je samo jedan od razloga zašto je važno čuvati je. Brigom o Zemlji, pomažemo i vlastitom zdravlju.

Često od usvajanja održivih navika odustanemo odmah na početku misleći kako je to naporno i zahtijeva puno odricanja i vremena. No, zapravo je jednostavnije od onoga što mislimo – dovoljne su male stvari koje svatko od nas može učiniti, a pozitivne promjene bit će vidljive i značajne. K tome, osjetit ćemo ih i na kućnom budžetu jer misleći na okoliš, možemo i uštedjeti.

Rukotvorinama do zaštite okoliša

Ponekad jednostavno ne možemo dočekati trenutak da izvadimo proizvod iz originalnog pakiranja, a potom to pakiranje redovito odmah završi u smeću. Koliko je to štetno za okoliš kada je riječ o jednokratnoj plastici, pokazuje i podatak da bi do 2050. godine količina ispušnih plinova mogla dosegnuti 56 gigatona – otprilike toliko ih proizvede 615 elektrana na ugljen.
No, uz samo malu dozu kreativnosti, i ambalaži, ma od kojeg god materijala izrađena, možemo udahnuti novi život – a u cilju stvaranja što manje otpada. Osim za pucketanje, zaštitna folija može poslužiti i kao izolacija za biljke od hladnoće, dok karton za jaja može postati nova teglica za uzgoj biljaka. A kada smo kod limenke s kikirikijem ili nekim povrćem, možemo ih lako prebojati i pretvoriti u kutije za nakit ili u nove igračke za klince – na primjer, bubnjeve.

I sadržaj tanjura utječe na klimatske promjene

Od unosa vitamina preko blagotvornog djelovanja na probavni sustav do dugotrajnog očuvanja zdravlja – brojne su dobrobiti voća i povrća za naš organizam. No, svake se godine pojede više od 315 milijuna tona mesa na svijetu, a smatra se da bi taj broj mogao porasti na 375 do 570 milijuna tona do 2050. godine. Istovremeno, poznato je kako mesna proizvodnja zahtijeva više resursa od nekih drugih prehrambenih industrija i pritom proizvodi značajno više stakleničkih plinova. Ipak, dobra vijest za sve mesoljupce je da postoji hrana koja ima okus mesa, ali je rađena od proteina žutog graška, kao i krumpira, luka, zobi i jabuke. Riječ je o novim IKEA biljnim okruglicama koje su izgledom, strukturom i okusom poput njihovih slavnih mesnih, a cijenom su jednako prihvatljive. Uz to, njihova proizvodnja ostavlja 25 puta manji utjecaj na okoliš i klimu od proizvodnje mesnih okruglica.

Od zimnice do novih obroka

U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku baci 75 kilograma hrane po stanovniku, a na razini cijele zemlje najmanje 300 tisuća tona hrane. Gotovo polovicu ukupne količine bačene hrane u Hrvatskoj čini voće i povrće. Istovremeno, poznato je da kad se hrana odloži na odlagalištu, truli i postaje značajan izvor metana – snažnog stakleničkog plina koji ima jače djelovanje na globalno zagrijavanje od ugljičnog dioksida oko 25 puta. Rješenje može biti u zamrzavanju. Procjenjuje se da juhe i variva mogu ostati u zamrzivačima i do šest mjeseci, a voće ili povrće koje zamrznemo kod kuće može trajati i do godinu i pola, pod uvjetom da ih zamrznemo kada su na vrhuncu svoje svježine. Zato ako ovu zimu poželite pripremiti svoj smoothie od kupina, nadopuniti zobene pahuljice uz nekoliko ukusnih borovnica, samo naprijed! A ako pak ne želite zamrznuti hranu, od voćki možete napraviti ukusan džem.

Vodi računa o svome smeću

Iako globalna računica pokazuje kako godišnje odlažemo 2,12 milijardi tona otpada koje bi, kada bismo ih poslagali na kamione, obišli svijet čak 24 puta, vjerojatno bismo se iznenadili koliko svakodnevno, i nehotice, doprinosimo toj brojci.
Razlog tome je jednostavan – većinu stvari koje kupimo, odbacimo u najkraćem mogućem roku. Zato bi bilo dobro početi voditi statistiku o smeću koje proizvodite na svakodnevnoj bazi – zapišite, pofotkajte otpad koji se stvorio, napravite mjesečne analize jer to može biti dobar način za usvajanje novih, održivijih navika. Također, bilo bi dobro voditi bilješke i o rokovima trajanja proizvoda kako nam se ne bi dogodilo da umak od rajčica ili pak kiselo vrhnje moramo baciti prije nego što smo ga uopće koristili.

I svaka prostorija u domu mjesto je za novu uštedu

Postoje vrlo jednostavni način kako živjeti održivije u svakoj prostoriji doma. Započnimo tako da ugasimo svjetlo u prostoriji u kojoj se ne nalazimo, a ako biste svaku večer umjesto stand-by moda isključili svoj kompjuter, godišnje biste mogli uštedjeti 100 kuna na računima za struju. Zamijenite slavine novima, štednima, koje pri pranju ruku ili suđa koriste i do 90 posto manje vode, a sljedeći put prilikom pranja rublja smanjite temperaturu pranja s 95 na 60 – bit će jednako kvalitetno oprano, a uštedjet ćete ogromne količine struje. Imate li balkon, prestanite koristiti sušilicu – rublje će trajati duže i mirisati svježije. Prema nekim izračunima, da se zamijene žarulje u svim domovima u Hrvatskoj LED-icama, efekt onečišćenja bio bi kao da je na ulicama 10.000 automobila manje.
Sve ovo već znate? Možda. Ali pitanje svih pitanja je – primjenjujete li? Jer malo je stvari u kojima se tako lako vide učinci primjene znanja kao u ekologiji. Danas je pravo vrijeme za nove, male promjene.

PHOTOS BY: PR, IKEA / Sva prava pridržana

Nemoj pozeleniti, jer je stigao još jedan mail.

Prijavi se na ovaj newsletter i okreni novi list! 

Vezani članci

Više sa Green.hr

Posljednjih 7 godina brend ALDO ulaže napore u stvaranje proizvoda koji nisu štetni za okoliš
Zalažu se za povećanje svjetske zajednice ljudi zainteresiranih za održiv način života i odgovorna putovanja.
Patlidžan, rajčica, mozzarella i 30 minuta.

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2020 © Sva prava pridržana GREEN.HR
cookies

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti