Univerzalni savjet za green početnike? Čitaj, uči, stvaraj, istražuj, propitkuj…

GREEN_300_listici_sredina

Iva Peručić i Maja Subotić Šušak otkrivaju sve o svojoj cool platformi

Potraga za zelenom oazom svakim danom je sve snažnija među urbanim stanovništvom. Radi ideje približvanja prirode modernom gradskom čovjeku, nastao je duo Paprat kolektiv

Zamišljen kao platforma za promociju održivih rješenja kroz projekte koji istražuju i osnažuju vezu čovjeka i prirode, a koji se realiziraju zahvaljujući prikupljenjim znanjima i iskustvima iz područja dizajna, arhitekture, umjetnosti i hortikulture, nastao je Paprat Kolektiv. Dvojac čine arhitektica Iva Peručić i dizajnerica Maja Subotić Šušak, a njihova zelena priča obuhvaća zanimljive koncepte. Organizacija zelenih evenata, održavanje edukativnih radionica i tečajeva, postavljanje umjetničkih instalacija djelatnosti su Paprat Kolektiva, koji se uz sve bavi i različitim fazama pojedinog poslovnog procesa – od kreiranja početnog koncepta, do produkcije i realizacije projekata. Ovo je njihova priča…

Kako je počela priča o Paprat kolektivu? Kako su se arhitektica i dizajnerica odvažile i kreirale zelenu bajku i kako su oživiti brojne uspješne projekte?

Priča počinje tako da nas je upoznala naša zajednička prijateljica Dora. Dora je “skužila” da obje imamo sličan film i ideje, Maja je taman u to vrijeme dobila ponudu za realizaciju jednog zelenog projekta, pozvala Ivu na čašicu razgovara i tako je sve počelo. Super balansiramo zajedno – jedna pazi na liniju srca, a druga na razum :). Cilj nam podizati ekološku svijest kroz interdisciplinaran pristup i dodanu kulturno-umjetničku vrijednost, te formirati funkcionalnu zajednicu sličnomišljenika koja osnažuje i podržava.

Iza vas je cijeli niz projekata i suradnji o kojima se i danas priča. Ako biste mogle izdvojiti projekt koji vam je najviše prirastao srcu, koji bi to bio?

Do danas smo organizirale brojne radionice, sudjelovale na mnogim festivalima kao izlagači i voditelji projekata te ostvarile predivna prijateljstva i suradnje s raznim pojedincima i organizacijama (Zagreb Design District, Queer fest, Okolo/Around, Ganz novi festival, Kupus fest, Rijeka2020,…). Teško da se možemo odlučiti za jedan, no izdvojile bismo po nama dva projekta koji su bili na neki način prekretnica u našem djelovanju.

Jedan od naših prvih projekta ostvaren je kroz dvogodišnji angažman od strane Zagreb Design District festivala (kojem još jednom veliko hvala na prilici i vjeri u “zelene cure”), u sklopu kojeg su ostvareni projekti poput IKEA Rooftop Gardena, Zelenog Ratkaja i Strongbow Hidden Gardena. Ta nam je suradnja omogućila medijsku prisutnost i tržišni plasman, te nam na taj način otvorila vrata brojnih budućih “zelenih” umjetničkih projekata. Drugi važan projekt je postavljanje umjetničke instalacije zelenog rascvjetanog Klitorisa u javnom gradskom prostoru, u sklopu manifestacije Zagreb Queer fest. Tim smo se angažmanom prvi puta prezentirale kao žene i kao braniteljice ženskih prava, što nam je otvorilo komunikaciju s udrugama i portalima sličnih afiniteta, te potaknulo velik interes javnosti za naš rad.

Dizajniranje i osmišljavanje cvjetnih koncepta i instalacija je jedan dugačak i intenzivan proces. Koje su bile početne poteškoće s kojima ste se susrele? Što ste danas naučile i koliko brzo se kreativa može pretvoriti u automatizam?

Naš rad se sastoji od velike količine uložene kreativne energije i improvizacije, budući da ne postoje uhodani putevi za ovakvu vrstu djelovanja. Zadaci pred kojima se nađemo veoma se razlikuju jedan od drugih, specifični su na svoj način te im iz tog razloga pristupamo individualno i u hodu rješavamo sve prepreke na koje naiđemo – zasad nismo imali nikakvih većih poteškoća. Budući da je svaki projekt u koji se upustimo priča za sebe, ne možemo ni približno govoriti o automatizmu. Dok se s jedne strane pojavljuje praksa “green washinga” kao svojevrsnog automatizma, naše je djelovanje usmjereno na konkretne rezultate i opći boljitak, što je prepoznato i od strane naših klijenata koji nam se zbog toga vraćaju.

Imate li vrste biljki s kojima vam je najdraže raditi?

Ako baš moramo izdvojiti, u zadnje vrijeme, navukle smo se na – vrbu! Vrba nam je trenutno jako interesantna iz više razloga – ona nosi jednu posebnu tradicijsku vrijednost, u duhovnom i u materijalnom smislu. U duhovnom smislu ona predstavlja snažan simbol u mnogim starim vjerovanjima u svijetu, dok se u materijalnom smislu koristi tisućljećima. Vrba je veoma zahvalna biljka za manipulaciju i pruža brojne mogućnosti korištenja, kako u posušenom obliku za različite tehnike pletenja, tako i u živom obliku za formiranje zelenih struktura.

Nepredvidljiva godina je iza, a možda i ispred nas, a pandemija nam je prikovala za home office, uslijed čega su brojni počeli kreirati urbane vrtove i uzgajati biljke doma. Koji su vaši savjeti za green početnike?

Činjenica je da živimo u nepredvidivim vremenima, kako u ekološkom, tako i ekonomskom smislu. U neku ruku nas je i taj društveno-ekološki kontekst ponukao na osnivanje Paprat Kolektiva, kao kreativne platforme za razvoj bolje i izvjesnije budućnosti u skladu s prirodom. U svom radu potičemo svakoga da uvede zelenilo u svoj život, bilo to u obliku sobnog bilja ili urbanog vrtlarenja. Upravo se u recentnoj kriznoj situaciji pokazalo koliko je važno osigurati si vlastite ili barem lokalne izvore hrane. Univerzalni savjet za green početnike je čitaj, uči, stvaraj, istražuj, propitkuj…pokušaj, padni, pokušaj opet, stani, promotri, udahni, ponovi. Vrijedi za sve 🙂 I same smo o bilju najviše naučile metodom pokušaja i pogreške.

Načelo stvaralaštva Paprat kolektiva počinje na ideji povezanosti čovječanstva i prirode. Možete li nam nešto više o tome reći?

Naš rad fokusiran je na istraživanje povezanosti čovjeka i prirode. Istovremeno promišljamo prostor, estetiku, etiku, praktičnost, ekologiju, održivost, kreativnost, umjetničku vrijednost i ekspresiju. Rezultati našeg djelovanja nesvakidašnja su sinteza gore navedenog, a otvaraju novu perspektivu na temu ekološki osviještenog života i djelovanja. Cilj takve vrste djelovanja je buđenje ekološke svijesti, podizanje kvalitete prostora u kojem djelujemo te ekspresija stvaralaštva i umjetnosti. Smatramo da je ekološki osviješteno društvo, ujedinjeno u kolektiv sa zajedničkim ciljem boljitka, osnova za očuvanje prirodnih resursa i borbu protiv klimatskih promjena, zagađenja, te izumiranja flore i faune.

Jedan od vaših klijenata je IKEA, koja je prije 2 godine imala zanimljivo istraživanje koje je trajalo mjesec dana, a uključivalo je djecu školske dobi i dvije biljke. Jednu biljku su kroz 30 dana djeca omalovažavala i bullala, dok su drugu biljku djeca obasipala komplimentima. Prva biljka je nakon 30 dana uvenula, dok je druga rasla u punom sjaju. Koliko je ovaj eksperiment vjerodostojan? Biste li se složile s time da biljka mora odrastati u ljubavi i pažnji?

Već stoljećima se kolektivno divimo raznolikosti biljaka i pokušavamo razumjeti njihov svijet. Provedeno je mnogo znanstvenih istraživanja na tu temu gdje je dokazano da biljke “vide, čuju i osjete”. Ideja o razgovoru s biljkama započela je još 1848.kada je dr.Gustav Theodor Fechner postavio tezu da su biljke sposobne osjećati kao ljudi te da se može poticati njihov zdravi rast ako ih se obasipa pažnjom i razgovorom. S druge strane, Luther Burbank u svojoj knjizi “Training of the Human Plant” piše da biljke nisu u mogućnosti razumjeti izgovorene riječi, ali su sposobne telepatski razumjeti značenje onoga što im se priča. Svim biljkoljupcima koje zanima ova tema, preporučile bismo knjigu “Što biljke znaju?” doktora Daniel Chamowitza. U toj knjizi svakodnevnim, jednostavnim jezikom, objašnjena su mnoga pitanja poput koje boje biljke vide, što čuju, kako znaju kojeg se rasporeda trebaju pridržavati, smeta li im dodir. Knjiga unutar koje autor dokazuje da biljke znaju što je gore, a što dolje, da znaju kad su susjedne biljke izložene napadu gladnih buba te da li doista uživaju kad im puštate muziku. Naše je stajalište da biljke, kao i svako živo biće, bolje i uspješnije “raste” ako se nalazi u pozitivnom i voljenom okruženju te svojim biljkama pružamo upravo to, spontano, bez puno filozofije i propitivanja.

Koji su vam skorašnji eventi i workshopovi u planu, ako nam možete otkriti?

Obzirom na priliku koja nam se ukazala porastom interesa za ekologiju i održivost, u budućnosti planiramo ponuditi veći broj tečajeva na više lokacija nego dosad. Uz proširenje ponude edukacijskih sadržaja, planiramo nastaviti s izradom zelenih umjetničkih instalacija za manifestacije poput Salona mladih HDLU i sličnih te sudjelovati na festivalima ekološke tematike. Zbog još uvijek, neizvjesne situacije s virusom, ne možemo otkriti točne datume i lokacije, no pozivamo sve da poprate naše profile na društvenim mrežama i web stranicu gdje redovito objavljujemo novosti.

Kada smo kod workshopova, održale ste i radionicu terarija. Možete li nam reći male trikove za uspješno održavanje tog prekrasnog dodatka kući?

Mnogo se ljudi zadnje vrijeme počelo baviti izradom terarija i to nas baš veseli gledati. Puno je parametara na koje treba paziti pri izradi terarija, od sterilizacije staklenke u koju se sadi, pomno izabranog supstrata, drenažnih kamenčića, ugljeena pa sve do kombiniranja biljaka koje sadimo unutra. Mora se voditi računa o tome da biljke koje smo odabrali imaju iste potrebe za vlagom i ph-om tla, da jedna biljka ne “pregazi” drugu, da se terarij ne pretrpa biljkama već da se ostavi prostora za njihov rast i razvoj, da voda s kojom je prvi (i zadnji) puta zalijemo ne sadrži puno kamenca… Ako ste dobro pripremili i istražili sve navedeno, nema mjesta za brigu! I naravno, nemojte ga otvarati 🙂

I za kraj, kakvi su planovi za budućnost Paprat kolektiva? Jeste li postignuli sve točke poslovnog plana kojima ste stremili ili imate neke nove ciljeve kojima težite, i ako nam možete otkriti neke?

Dugoročna želja nam je da Paprat kolektiv bude internacionalno prepoznat projekt iza kojeg stoje uspješne žene koje svojim kreativnim djelovanjem stvaraju nove društveno-ekološke kontekste te doprinose socijalnom, ekološkom i ekonomskom boljitku. U prve dvije godine postojanja uspjele smo se predstaviti ciljanoj publici, ponajprije kroz sudjelovanje na kulturno-umjetničkim i ekološkim festivalima – vođenjem edukativnih radionica i postavljanjem zelenih umjetničkih instalacija u javnom prostoru. Trenutna nam je želja povećati vidljivost, proširiti publiku, uspostaviti mogućnost međusobnog umrežavanja unutar formirane publike te decentralizirati djelovanje Paprat Kolektiva izvan okvira grada Zagreba.

PHOTOS BY: Karla Jurić, Ivica Ivčević, Ines Grahovac, Gašparović/Dugandžić / Sva prava pridržana

Vezani članci

No results found.

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.