Ispočetka se činilo da bi barem nešto dobro moglo izaći iz pandemije, a to je obnova prirode i okoliša. Karantena nas je prisilila da ostanemo u svojim domovima, nismo putovali, a samim time je zabilježeno drastično poboljšanje kvalitete zraka širom svijeta. Međutim, isto se ne može reći za naše oceane koji su teško pogođeni posljednjih mjeseci.
Naime, prije manje od godinu dana goruća tema u sferi vijesti o okolišu bila je plastika za jednokratnu upotrebu i njezine alarmantne posljedice na Zemlju. Osam milijuna metričkih tona plastičnog otpada svake godine dospijeva u oceane. To je jednako kao da se u naše oceane svake minute baca plastika iz jednog kamiona za smeće. Ukupna težina jednaka je onoj 90 nosača zrakoplova. Povrh toga, procjenjuje se da će do 2050. godine u oceanima biti više plastike nego ribe.
Kada je COVID-19 pogodio svijet, uklanjanje plastike palo je na dno liste prioriteta jer se trebalo brinuti o puno većem problemu. Prioritet je postao sprječavanje širenja zaraze koronavirusom, što uključuje provedbu određenih mjera. Bitnu ulogu u sprječavanju imaju kirurške maske, lateks rukavice i česte dezinfekcije ruku. Nažalost, ljudi su postali nemarni u njihovom pravilno odlaganju, a i mnoga reciklažna postrojenja su u vrijeme pandemije usporila s radom. Pitanje reciklaže je nešto čime će se ponovno ozbiljno trebati pozabaviti svaka država.
Plastika sve lakše dospijeva u mora i oceane, a prekomjernim količinama otpada pogođeno je i kopno. Premda će trebati vremena da precizno odredimo koliko je dodatnog plastičnog otpada nastalo tijekom krize, preliminarni podaci su zapanjujući. Primjerice, procjenjuje se da su bolnice u Wuhanu dnevno proizvodile više od 240 tona otpada u jeku pandemije, u usporedbi s 40 tona tijekom normalnih uvjeta. Osim toga, procjenjuje se da je u svijetu mjesečno korišteno 129 milijardi maski za lice i 65 milijardi rukavica. Kada bismo spojili sve već proizvedene maske i one predviđene za proizvodnju, mogli bismo pokriti cijelu kopnenu površinu Švicarske. Zasigurno ste posljednjih mjeseci već nekoliko puta na tlu vidjeli korištene maske za lice, a zamislite sada koliko ih još takvih ima po cijelom svijetu.
Nisu samo maske, boce dezinficijensa i rukavice problem. Ljudi su sve češće naručivali hranu iz restorana koja je dolazila u plastičnim pakiranjima, koristili plastične vrećice i vjerovali da su proizvodi u plastičnim pakiranjima sigurniji za upotrebu. Sve to rezultiralo je sasvim novom vrstom otpada koja se nadovezala na već postojeći problem.
Ono što svi mi možemo učiniti je ponovno početi razmišljati o opasnosti plastičnog otpada, jer kada koronakriza jednog dana prođe, bit ćemo suočeni s ozbiljnim posljedicama na okoliš. Umjesto jednokratnih maski, koristiti one platnene koje se mogu prati i ponovno koristiti. Radije češće perite ruke nego nosite lateks rukavice, a po mogućnosti, birajte dezinficijense u ekološki održivoj ambalaži. Idući put kada krenete u dućan, ponesite platnenu vrećicu i nastojte koristiti što manje jednokratnih plastičnih proizvoda. A najvažnije od svega – pravilno odlažite otpad!
