Popričali smo s krajobraznim arhitektom koji sudjeluje u kreiranju i unapređivanju sustava zelenih krovova, modernog oblika održive arhitekture u gradovima. Odmarati na krovu zgrada za mnoge je pravi užitak već u startu, a sada zamislite vrt, park ili šumu na tom istom krovu. Uz to, zeleni krovovi su i izvrsna izolacija od buke, uvjetuju povoljnu klimu objektu, a o ostalim benefitima ovog modela arhitekture progovara Bojan.

Pasionirani zaljubljenik u ekologiju, prirodu i dizajn te krajobrazni arhitekt i prostorni planer. Kada ste zapravo otkrili ljubav prema zelenoj arhitekturi? Je li se razvila tijekom studija ili davno prije?

Iskreno govoreći, prije studija nisam puno znao ni o arhitekturi ni o ekologiji. Kada sam se trebao odlučiti za neki studij, morao sam dobro razmisliti koji su mi afiniteti i što me stvarno veseli, odnosno u kojem poslu bih uživao raditi. To je vrlo teška odluka za dečka od 17 godina kojemu su na pameti bili samo sport, muzika, cure i izlasci. Srećom, maturalno putovanje u Barcelonu je bila prekretnica jer sam se tada susreo s arhitekturom katalonskog arhitekta Antonia Gaudia koja me potpuno fascinirala. Prije svega katedrala Sagrada Familia i Park Guell. Kako je već bilo prekasno da se dobro pripremim za prijemni ispit na arhitekturi, upisao sam krajobraznu arhitekturu u Ljubljani, koja mi je bila druga opcija. Na kraju mi se svidjelo i odlučio sam nastaviti i završiti taj studij. U tom nekom redosljedu događaja leži odgovor na pitanje otkud potječe ta ljubav prema zelenoj arhitekturi.

Imate zavidno internacionalno iskustvo u radu s arhitektima, urbanistima i krajobraznim arhitektima iz Portugala, Njemačke i Nizozemske, a jedan od najsvježijih je svakako suradnja s nizozemskim proizvođačem zelenih krovova Nophadrain. Koliko su vas ta iskustva oblikovala i koje biste istaknuli kao najdragocjenije.

Mislim da su me ta iskustva u potpunosti oblikovala, ne samo profesionalno nego i na osobnom nivou. Imao sam tu sreću da me život odveo u sve te zemlje u godinama kada se mlada osoba još formira, mijenja i gradi svoju osobnost. Svako od tih iskustva je bilo posebno i dragocjeno i imalo je svoju ulogu. Svako iskustvo u životu je bitno, ono loše i ono dobro. Na kraju ionako ostanu sjećanja samo na ona dobra. Možda bih izdvojio te 3 godine u Portugalu gdje sam živio vrlo dinamičan i zanimljiv život i stekao svoja prva profesionalna iskustva. To je ujedno bilo i najteže i najzahtjevnije razdoblje jer sam bez imalo profesionalnog iskustva i znanja jezika otišao na početku velike ekonomske krize 2010 godine, u jednu od krizom najpogođenijih zemalja. No, nikada nisam požalio. Prije tri godine napravio sam opet po mnogima nelogičan i pomalo neracionalan potez i otišao iz Nizozemske gdje sam imao relativno siguran i dobro plaćen posao, natrag u Hrvatsku. Ni to još nisam požalio.

U suradnji s proizvođačem zelenih krovova Nophadrain unaprjeđujete sustave zelenih krovova. Možete li nam reći nešto više o tome? Što su zeleni krovovi, na koji način funkcioniraju, koliko su primjenjivi u urbanim sredinama, i naravno, gdje se oni pojavljuju u Hrvatskoj? 

Nophadrain je jedna od vodećih svjetskih kompanija na području razvoja sustava zelenih krovova. Rijetko koja tvrtka se bavi isključivo zelenim krovovima. Kod nas uglavnom u to područje ulaze kompanije koje su specijalizirane za šire područje izrade krovova, fasada, toplinskih izolacija, hidroizolacija i slično. Kroz moju suradnju sa Nophadrainom želim popularizirati zelene krovove i dignuti kvalitetu na jedan viši nivo. Zeleni krovovi postoje odavno i nisu sami po sebi neka inovacija. Jedni od najstarijih zabilježenih zelenih krovova spadaju u jedno od sedam svjetskih čuda, a to su Semiramidini viseći vrtovi izgrađeni prije 2500 godina. Kasnije su ljudi ozelenjivali svoje krovove kako bi bolje izolirali svoje kuće. To je bilo puno lakše nego ukopati kuću u zemlju, što bi bilo još efikasnije u tom smislu. Pod zelenim krovom njihove su kuće bile hladnije po ljeti, a toplije po zimi. Danas su znanost i tehnologija doprinijeli tome da su zeleni krovovi postali puno učinkovitiji i dugotrajniji, ali isto tako i skuplji nego tradicionalni zeleni krovovi. Zbog svojeg pozitivnog utjecaja na regulaciju temperature, upijanja oborinskih voda, toplinskd izolacije zgrada i drugih pozitivnih ekoloških utjecaja, zeleni krovovi su najkorisniji u urbanim sredinama gdje nedostaje zelenih površina. U Hrvatskoj zeleni krovovi nisu zastupljeni u tolikoj mjeri kao što je to slučaj na europskom sjeveru i zapadu, ali možemo reći da su se počeli pojavljivati u zadnjih desetak godina. Najčešće se pojavljuju na hotelima koji tako svojom atraktivnošću žele privući goste, ali i na nekim drugim javnim zgradama poput škola ili muzeja koji su prepoznali vrijednosti zelenog krova.

Recimo u Zagrebu postoje puno ravnih krovova, koji nisu odmah vidljivi sa ulice, ali unutar Zagrebu specifičnih dvorišta, nalazi se mnoštvo ravnih krovova. Kada bi se svi ti krovovi zazelenili to bi imalo ogroman učinak i na klimu i na kvalitetu urbanog prostora i života u njemu. Kada bi se samo neki od njih pretvorili u zelene krovove koji su dostupni ljudima za odmor i druženje, a djeci za igru, ili u urbane krovne povrtnjake, to bi imalo i ogroman socijalni učinak koji se ne može mjeriti u ekonomskim terminima.

Osim što su vizualno i estetski dotjerani, zeleni krovovi imaju i neke druge benefite. Možete li nam reći koje? Također, pročitala sam da zadržavaju vlagu stambenog objekta. Kako se to odražava na sam život stanara u takvom tipu zgrade? 

Osim spomenutih vizualno estetskih prednosti, zeleni krovovi imaju mnoštvo pozitivnih učinaka za ljude i okoliš. Jedan od njih je, već ranije spomenuti, energetski utjecaj na zgrade koje su pod njima bolje toplinski izolirane, pa se dugoročno može i uštedjeti na računima za grijanje i hlađenje. Također zeleni krov produljuje vijek trajanja krovišta jer štiti krov od utjecaja UV zračenja, mehaničkih oštećenja i ekstremnih temperaturnih razlika, pa tako dobro izveden i održavan zeleni krov može udvostručiti vijek trajanja krova što znači dodatnu uštedu i kompenzaciju inicijalnog troška izgradnje zelenog krova. Zeleni krovovi smanjuju efekt “toplinskog otoka” što postaje sve bitnije uslijed ubrzanog zagrijavanja, naročito urbanih sredina. Vrlo bitan utjecaj također je upijanje oborinskih voda i njihovo polagano ispuštanje u okoliš, čime ublažavaju negativne posljedice ekstremnih kiša nastalih uslijed klimatskih promjena te rasterećuju odvodni sustav i time smanjuju intenzitet poplava u urbanim sredinama. Zeleni krovovi također poboljšavaju akustičnu izolaciju, pa se buka u zgradama sa zelenim krovom može smanjiti i do 40dB, što može biti vrlo bitan faktor u zgradama poput škola, bolnica ili aerodroma. Vegetacija na krovovima absorbira i onečišćenje, odnosno lebdeće čestice koje se vežu na biljke te tako pridonosi i kvaliteti zraka, a ublažava i emisiju CO2 fotosintezom biljaka i smanjenjem potrošnje energije unutar zgrada. Zanimljiv je i pozitivan utjecaj na fotonaponske ćelije koje bolje i efikasnije funkcioniraju pri nižim temperaturama te tako postaju produktivnije i ekonomičnije kada su postavljene na zelenom krovu. Povrh svega, ne smije se zaboraviti njihov vrlo bitan utjecaj na bioraznolikost jer pruža habitat za mnoge biljke i životinje (kukce, leptire, ptice itd.) koje imaju sve manje mjesta uslijed sve većeg iskorištavanja njihovih staništa u druge svrhe. Na kraju treba spomenuti ono što se možda čini očitim, a to je da zeleni krovovi oplemenjuju prostor, podižu vrijednost i iskoristivost same zgrade te u konačnici podižu kvalitetu života.

Zanimljivost zelenih krovova je što se u izvedbi koriste isključivo biljke koje su otporne na razne vremenske uvjete. Koje biljke biste istaknuli kao favorite, tj s kojima vam je najdraže raditi?

Izbor biljnih vrsta limitiran je specifičnim uvjetima rasta biljaka na krovu. To su prije svega ograničena dubina supstrata, suša, vjetar i visoke temperature. Koriste se određene vrste jednogodišnjeg i dvogodišnjeg bilja, geofita te trajnica, koje su ujedno i najzastupljenije, te grmlja i drveća. Generalno postoje dvije vrste zelenog krova, ekstenzivni i intenzivni. Ekstenzivni zeleni krovovi su konstrukcijski vrlo lagani, prekriveni biljkama koje su vrlo otporne na ekstremno visoke temperature, vjetar i sušu, slabih zahtjeva za održavanjem, trebaju vrlo malo navodnjavanja i prihrane ili im uopće nisu potrebni. Intenzivni zeleni krovovi imaju veću debljinu supstrata te su zahtjevniji za održavanje, a često su i navodnjavani. Kod njih je onda i izbor biljnih vrsta veći. Osobno nemam neke najdraže biljke, prvenstveno mi je bitno da su autohtone i da se što bolje uklapaju u okoliš. Naravno, uvijek se onda kombiniraju sa nekim vrstama koje se ističu svojom bojom ili oblikom te tako doprinose atraktivnosti zelenog krova.

Koliko je vremena potrebno za izradu zelenog krova i kako ide postupak montaže?

To ponajviše ovisi o kakvoj vrsti krova se radi. Kod ekstenzivnog zelenog krova, koji ima manju debljinu substrata, uglavnom ispod 10cm, izrada ide relativno brzo. Izrada intenzivnih zelenih krovova je dugotrajnija prvenstveno zbog debljine supstrata koji može biti 50cm pa i više, te ga treba jednakomjerno rasporediti po čitavoj površini krova. Klasični postupak montaže se odvija tako da se prvo na postojeći krov odnosno na završni sloj hidroizolacijske membrane polaže zaštitni sloj geotekstila, na to ide drenažno akumulacijski sloj, preko kojeg se polaže filterski sloj koji sprečava prolazak supstrata u drenažu. Zadnji korak, nakon polaganja supstrata je sadnja biljaka. Nophadrain je sa svojim inovativnim sustavima taj postupak i trajanje same montaže skratio za čak 70%! Naime, prva tri sloja cijelog sustava – zaštitni sloj, drenažno akumulacijski sloj i filterski sloj, koji se inače polažu pojedinačno, integrirao je u samo jedan proizvod koji je u velikim rolama koje se jednostavno i vrlo lako polažu na krov.

Kakvi klijenti vam se najviše javljaju? Imate li podjednaku priliku raditi i na stambenim zgradama, kao i na poslovnim objektima? Što vam je osobno veći izazov, što je zanimljivije?

Razni klijenti su zainteresirani za zelene krovove. Projekti variraju  od manjih terasa i balkona do velikih privatnih investicija kao što su hoteli, poslovno-rezidencijalni kompleksi, urbane vile pa čak i neke industrijske zgrade, sve do javnih objekata u koje su uključeni gradovi ili općine. Meni kao kreativcu i krajobraznom arhitektu najveći izazov predstavljaju zeleni krovovi intenzivnog tipa koji osim raznovrsne vegetacije ukljućuju i druge krajobrazne elemente poput puteva, terasa, klupa i drugih elemenata koji obogaćuju prostor. Što je kompleksniji i sadržajniji prostor, to je zanimljiviji rad na projektu.

Koji europski i svjetski gradovi se mogu pohvaliti velikom količinom zelenih krovova?

Zeleni krovovi su sve populariniji u cijelom svijetu. Možemo vidjeti sve veći interes i sve više zelenih krovova u razvijenim državama svijeta poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Japana i naročito Kine koja već dugi niz godina doživljava nezapamćenu brzinu razvoja u svakom smislu, pa tako i u “zelenoj arhitekturi”. Od europskih država očekivano prednjače skandinavske zemlje, Nizozemska, Danska i naravno Njemačka koja je na neki način i predvodi u razvoju zelenih krovova, te koja postavlja smjernice za izgradnju zelenih krovova koje mnoge druge države, pa tako i Hrvatska, slijede.

Je li moguća montaža zelenog krova na postojećoj, nekoj starijoj građevini koja ima klasičan krov? Tj, koje uvjete objekt mora zadovoljiti da bi se na njemu mogao instalirati zeleni krov?

Svakako je moguće, ali naravno da postojeća građevina mora zadovoljavati određene uvjete. To je prije svega nosiva konstrukcija građevine odnosno krova koji mora biti u stanju nositi dodatni teret zelenog krova. Iako je moguće napraviti zeleni krov na postojećem klasičnom krovu, poželjno je napraviti i renovaciju postojećeg krova te utvrditi da je krov u dobrom stanju. To se prije svega odnosi na kvalitetu odnosno stanja hidroizolacijske membrane kao završnog sloja krova i provjeru sadrži li u sebi protukorijenska svojstva. Ukoliko hidroizolacija nije deklarirana kao protukorijenska, potrebno je na nju položiti protukorijensku zaštitu. Zeleni krovovi se uglavnom instaliraju na postojećim ravnim krovovima, međutim kada su u pitanju novo projektirane građevine, Nophadrain sustavi zelenih krovova mogu se postaviti i na krovove do 45° nagiba.

I za kraj, gdje biste u Hrvatskoj voljeli vidjeti zelene krovove, u kojim gradovima? Jesu li oni rezervirani za urbane džungle ili ih ima smisla instalirati i u nekim ruralnim sredinama?

Zelene krovove bih volio vidjeti posvuda. Sa svim prednostima o kojima smo govorili ranije, teško je ne željeti da svaki krov bude zeleni. To naravno nije moguće, ali mnogi postojeći ravni krovovi bi se mogli ozeleniti, recimo u Zagrebu. Zeleni krovovi bi u tom smislu imali najviše smisla u urbanim sredinama, ali prednosti zelenih krovova u ruralnim sredinama su također neupitne. Osim energetskih prednosti za sam objekt i produženje vijeka trajanja samog krova, estetske prednosti u ruralnim područjima nisu zanemarive. Na primjer, jedna velika betonska industrijska građevina ili građevina javnog sadržaja u ruralnom području, puno će se ljepše integrirati i uklopiti u okoliš ako je projektirana sa zelenim krovom.