Sušenje sezonskog voća i povrća kao priprema za zimu

GREEN_300_listici_sredina

Sušene namirnice duže traju, a čuva se i nutritivna vrijednost.

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Posljednjih godina kako se ljudi okreću prirodi i usvajaju mnoge metode zdrave prehrane tako raste zanimanje i za sušenje voća i povrća. Uživanje u jagodama u prosincu ili grickanje čipsa od jabuka iz vlastitog voćnjaka prednosti su ovakvog načina čuvanja hrane.

Sušenje svježih namirnica biljnog podrijetla jedan je od najstarijih i najjednostavnijih načina očuvanja hrane za kasniju uporabu. Prema povijesnim izvorima, još u kamenom dobu ljudi su otkrili čari sušenog voća. Voće koje je palo na tlo na sunčanoj strani nije bilo toliko sočno, ali bilo je slađe i duže je trajalo. 

Posljednjih godina kako se ljudi okreću prirodi i usvajaju mnoge metode zdrave prehrane tako raste zanimanje i za sušenje voća i povrća. No, glavno je pitanje kako i koliko sušiti voće da bi nam ono bilo ukusno i kako bi se moglo dugo i dobro čuvati? Najbolji odgovor je ni presporo, ni prebrzo! 

Sušenjem možete očuvati mnoge hranjive sastojke koji se nalaze u svježim namirnicama, kao što su vlakna, minerali i vitamini A, B i C. Primjerice, sadržaj željeza i kalcija u suhom voću veći je nego u svježem pa je idealno kao namirnica u dječjoj prehrani. 

Ono što je svakako najveća prednost u ovim današnjim užurbanim vremenima jest činjenica da sušene namirnice duže traju. 

Sušenje na zraku je najjednosavniji i najstariji oblik sušenja. Plodove se preporučuje narezati na tanke ploške koje možete nanizati na konac / špagu ili položiti na sito ili bilo kakvu gazu / mrežu za sušenje.  

Plodove treba redovito provjeravati i okretati kako ne bi došlo do stvaranja gljivica. Sistem je jednostavan, zagrijani zrak koji struji oko plodova, isparava odnosno suši sloj vlage na površini ploške ploda. Sušite li na svježem zraku najbolje je to činiti u sjenovitom i lagano vjetrovitom dijelu, naravno pri tom valja izbjegavati prašinu. Sočnije voće, kao što je breskva ili marelica, suši se jedan ili dva dana na suncu i jedan dan u hladu. 

Za sušenje u pećnici, pak, treba osigurati temperaturu između 40 i 60°C te dobru ventilaciju. Kod pećnica bez unutarnje ventilacije morat ćete povremeno otvarati vratašca. Manji komadi voća sušit će se brže od većih ili cijelih plodova.  Trebat će vam oko 6 sati za sušenje tankih kriški jabuka.  Breskvine polovice će se osušiti za 36 sati. Ako je moguće, promiješajte hranu i okrenite veće komade svaka 3 ili 4 sata tijekom sušenja, a proces sušenja potrebno je posebno pažljivo nadzirati pri kraju, jer se hrana tada najbrže suši. Kada birate povrće koje želite sušiti, imajte na umu da se odmah nakon branja u povrću oslobađaju razni enzimi. Oni uzrokuju promjene koje utječu na boju, teksturu, okus, sadržaj šećera i prehrambenu vrijednost namirniceZato bi plodove odmah nakon berbe trebalo pripremiti za sušenje. 

Odaberite zrelo povrće najviše kvalitete.  

Treća, najbrža i najučinkovitija, mogućnost je dehidrator, aparat za sušenje hrane, koji osigurava dovoljno niske temperature da se zadrži hranjiva vrijednost hrane koju sušite. Osim toga, korištenje dehidratora je i najisplativije.  

Uz odabir načina sušenja, bitno je poznavati kako se koje voće ili povrće ponaša prije i za vrijeme sušenja. 

Većinu voća i povrća prije sušenja treba blanširati, odnosno kratko uroniti u kipuću vodu ili kratko kuhati na pari kako bi se zaustavilo kvarenje, a ujedno skratilo vrijeme sušenja. Blanširanjem se sprečava tamnjenje voća kao što su jabuke, banane, breskve, kruške i slično.  

Kad stigne zima ili sezona kad vašeg omiljenog voća i povrća nema, vrijeme je da uđete u smočnicu i posegnete za plodovima koje ste marljivo pripremali. Sušeno bobičasto voće odličan je dodatak kolačima ili žitaricama, a čips od jabuka možete koristiti kao zdravu grickalicu. Za čaj možete sušiti kore od neprskanih jabuka ili naranča, ali i začinsko bilje, poput peršinovog i celerovog lista, mente, bosiljka i korijandra. Odlične su i sušene rajčice koje kad izvadite iz staklenke, prelijte maslinovim uljem iskoristite za pizzu ili kao dodatak jelima od tjestenine. Suha hrana na tamnom mjestu može trajati i do godinu dana. Jednostavno, ekološki osviješteno i zdravo! 

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Nemoj pozeleniti, jer je stigao još jedan mail.

Prijavi se na ovaj newsletter i okreni novi list! 

Vezani članci

Više sa Green.hr

Svaki petak u mjesecu rezerviran je za zeleno druženje
Glumac nam je otkrio sve o svojoj urbanoj džungli

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2020 © Sva prava pridržana GREEN.HR
cookies

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti