domac crop

“Korona kriza nije ništa u usporedbi s klimatskom krizom”

GREEN_300_listici_sredina

Kreću velika ulaganja u energetsku tranziciju, a koliko su isplativa, otkrio nam je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj najveće energetske agencije u Hrvatskoj.

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Ispunjavanje postojećih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. godinu trebalo bi u EU dodati 1% BDP-a i stvoriti gotovo milijun novih zelenih radnih mjesta.

Trenutak za optimizam ili zašto će budućnost ipak biti zelena i održiva? – razgovarali smo s ravnateljem najveće energetske agencije u Hrvatskoj, predsjednikom Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDARENE i Posebnim savjetnikom predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu, dr. sc. Julijem Domcem.

Ovo je trenutak za Europu – izjavila je 27. svibnja predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predložila dosad neviđeni financijski paket za oporavak u iznosu od 750 milijardi eura. Koliko je tu prostora upravo za energiju i klimu?

Ovo je odlična vijest za Hrvatsku. Čak 10 milijardi eura trebalo bi pomoći spasiti hrvatsko gospodarstvo, ali u dokumentu koji je objavljen čitam još mnogo više.  Ulaganje u kružno gospodarstvo otvorit će najmanje 700.000 novih radnih mjesta do 2030. godine i pomoći EU-u da smanji svoju ovisnost o uvozu i poveća svoju otpornost na globalna pitanja opskrbe energijom.
Uz dugoročnu sigurnost, zeleni oporavak će pomoći i bržem pokretanju europskog gospodarstva na lokalnoj razini. Energetska obnova zgrada fokusirat će se na otvaranje radnih mjesta u građevinarstvu i povezanim industrijama. Države članice će također moći koristiti sredstva iz InvestEU za oporavak u skladu s utvrđenim prioritetima u okviru nacionalnih energetsko-klimatskih planova. Građanima bi to trebalo smanjiti račune za energiju, osigurati zdravije stanovanje i smanjiti energetsko siromaštvo. Kreću velika ulaganja u energetsku tranziciju – obnovljive izvore i tehnologije skladištenja energije, čisti vodik, baterije i održivu energetsku infrastrukturu.

Kriza je također pokazala presudnu ulogu prometa pa će se ubrzati proizvodnja i korištenje održivih vozila i plovila, kao i alternativnih goriva. Očekuje se financiranje ugradnje milijun punionica električnih vozila, obnova voznog parka po gradovima i tvrtkama i prelazak na čistu urbanu mobilnost. Električne automobile vozit ćemo očito brže nego što smo mislili. Zanimljivo vrijeme je pred nama.

Korona kriza ništa je u usporedbi s klimatskom krizom koja nam se može dogoditi ako ne promijenimo i ne prilagodimo vlastita ponašanja. Što svatko od nas može učiniti po tom pitanju?

Možemo puno više nego što smo toga uopće svjesni. Prije svega moramo razumjeti da smo mi ti koji kreiramo tržište, postavljamo uvjete bez obzira što vrlo često znamo odmahnuti rukom kao da nas se to ne tiče imajući osjećaj da ništa ne možemo promijeniti. Možemo, ali nam je uvijek potrebno zajedništvo ili kritična masa ljudi. U 2019. godini 72% svih investicija u energetskom sektoru odnosilo se na obnovljive izvore energije. U posljednjih 10 godina postignut je ogroman napredak u razvoju novih tehnologija i stvaranju novog lanca vrijednosti. Prije 10 godina vozila s nultom emisijom bila su samo prototip, danas se nalaze posvuda na našim cestama. Prije 10 godina energija vjetra bila je tri puta skuplja nego danas, a solarna energija sedam puta. Prije 10 godina nismo se bavili energetskom obnovom zgrada, jer nam se to činilo skupo i nepotrebno. Danas smo na tragu Zelenog oporavka kojeg zagovaraju sve veće zemlje članice Europske unije. 17 europskih ministara zaštite okoliša potpisalo je nedavno inicijativu kojom se zalažu da oporavak bude upravo Zeleno gospodarstvo. Novi prijedlog proračuna Komisije ide upravo u tom smjeru. Opcija povratka na uobičajeno ne bi trebala postojati.

Što to konkretno znači za svakoga od nas?

Svatko od nas u svom domu može i trebao bi željeti imati obnovljive izvore energije – bilo da je riječ o fotonaponskim panelima na krovu svoje zgrade ili obiteljske kuće, dizalicama topline za učinkovito grijanje i hlađenje ili solarnim kolektorima za grijanje potrošne tople vode. Osim što bi to doprinijelo povećanoj kvaliteti života, smanjenju emisija CO2, smanjilo bi i naše mjesečne račune koje trenutno plaćamo za energente. Svakome od nas mora biti omogućeno i sudjelovanje na tržištu zelene energije, pojam prosumera (od engleskih riječi proizvođač i potrošač) duboko je zaživio u europskoj legislativi, sada je trenutak da ga prenesemo i u Hrvatsku. Zašto ne bi građanima omogućili i da sudjeluju u velikim investicijskim projektima. Primjerice,u Irskoj je sustav postavljen na način da lokalna zajednica može sudjelovati s 20% udjela u energetskim investicijama (npr. vjetroelektranama) na svom području. Dakle, ne da naknadu ubiru grad ili općina već upravo lokalni građani – ona javnost koja tamo živi, radi, igra se… Danas je ulaganje u obnovljive izvore energije isplativije je i sigurnije ulaganje nego ono u mirovinske fondove, tu priliku građanima Hrvatske tek moramo pružiti.

Klimatske promjene su u posljednjih godinu dana sve češće punile medijske stupce. Koji je vaš stav o tome?

Da bismo razumjeli klimatske promjene trebamo ih prestati promatrati odvojeno od svega, uključujući i nas same. Dio ljudi i danas misli kako je to nešto što se ne događa, nešto što s njima nema nikakve veze ili klimatske promjene gledaju kroz prizmu učeničkih i studentskih prosvjeda, banalizirajući cijelu priču. Stvarnost je potpuno drugačija. Moramo razumjeti što uopće znači boriti se protiv klimatskih promjena. Bojim se da smo ovom terminologijom došli do nerazumijevanja što ta borba znači. Čovjek se ne može boriti protiv prirode. Ono što čovjek može je prilagoditi svoje ponašanje kako bi se uspio održati na ovom planetu. To je ključ. Mi se ne borimo protiv vanjskog neprijatelja i taj vanjski neprijatelj nisu ni klima ni priroda. Mi smo sami sebi jedini neprijatelj i mi smo u situaciji u kojoj trebamo promijeniti vlastito ponašanje. Danas je to aktualnije nego ikada, jer se promjene koje uzrokujemo neće događati nekim budućim generacijama nego i nama samima.

Koliko smo mi daleko ili blizu s osviještavanjem tema energetske tranzicije i zelenog gospodarstva?

Nije tajna ni velika novost kako smo zemlja sa puno sunčanih sati, no i dalje je čak i meni potpuna enigma zašto su od nas samo dvije ili tri europske države lošije po iskorištavanju sunčeve energije. Hrvatska može i mora biti energetski održiva, s obzirom na potencijal kojim raspolažemo to možemo omogućiti svakom našem građaninu. Hrvatska bi sigurno mogla i trebala biti jedan od predvodnika energetske tranzicije – naša tradicija, znanje stručnjaka i prirodni potencijali to omugućuju. No pred nama je još puno posla. Prije svega moramo shvatiti da je održivost jako širok pojam. Zeleno gospoadrstvo ne obuhvaća samo obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Zeleno gospodarstvo je i proizvodnja hrane, poljoprivreda, industrija koju smo potpuno zapustili. Kupujmo Hrvatsko nije samo projekt poticanja domaćeg gospodarstva, možemo ga i trebali bismo ga gledati kao projekt održivosti – i energetske i svake druge. Sortiramo li otpad, na koji način se ponašamo prema potrošnji vode u svom kućanstvu, kako ostavljamo iza sebe prirodu u kojoj smo boravili, na koji način vodimo svoje poslovanje. Sve su to stvari koje ulaze pod zeleno gospodarstvo i energetsku tranziciju. Koliko god zvuči banalno. Nama trebaju i veliki infrastrukturni projekti, ali nama jednako tako trebaju i građani koji će priču razumjeti, koji će ovu temu početi živjeti, jer bez ljudi bilo koji projekt gubi svoj smisao. Na primjeru energetike – obnovljivi izvori energije postaju naprosto manje rizična investicija od nafte ili plina pa kao takvi više privlače čak i one investitore koje nemaju nikakvu posebnu dobru volju ulagati u čiste ili zelene projekte. Zemlja poput Hrvatske, sa svim svojim prirodnim potencijalima sunca, vjetra, biomase, vodotoka i geotermalnih izvora mora biti 100% obnovljiva, nema važnije odluke od te. Zeleno gospodarstvo mora biti i jest i socijalno i okolišno održivo, i biti u funkciji rasta društvenog kapitala i gospodarstva blagostanja.

 

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels, PR photo / Sva prava pridržana

Nemoj pozeleniti, jer je stigao još jedan mail.

Prijavi se na ovaj newsletter i okreni novi list! 

Vezani članci

Više sa Green.hr

L’ADRIA svojim djelovanjem želi potvrditi status društveno odgovornog brenda s jasnom green filozofijom.
EBRD je ovaj program pokrenuo 2016. godine na razdoblje od 5 godina.
Istraživanje otkriva da ljudi silno žele zdraviji i održiviji život.

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2020 © Sva prava pridržana GREEN.HR
cookies

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti