Piknik, planinarenje, plogging, treasure hunt, istraživanje šuma i proplanaka. Ove aktivnosti koje obožavamo izvoditi s djecom mogu se svesti pod jedan zajednički nazivnik – proljeće!
Sad kad je stiglo, vrijeme je da najmlađe izvedemo u prirodu te ih kroz igru i smijeh naučimo nešto o njoj. Barem, koliko je važno voljeti ju i čuvati. Djeca vrlo brzo usvajaju navike i ako ih roditelji podučavaju ekološkim navikama, to može igrati ogromnu ulogu u očuvanju okoliša. Iako istraživači i dalje ne znaju kako priroda utječe na djecu i ljude da postanu ekološki obzirni i aktivniji, mnogi se slažu da je krucijalna emocionalna povezanost.
A što djecu najviše “veže” i veseli? Igre!
SKUPA RAČUNAJTE STAROST DRVEĆA
Šetnja šumom djeci digitalne generacije može biti strašno dosadna. No što ako im to prezentiramo kao upoznavanje s drvećem i njihovim godinama? Vaš osmogodišnjak mogao bi se začuditi da drvo pokraj njega ima 5x više godina.
Stabla su svake godine sve šira, jer se novo drvos stvara ispod kore. Taj obujam debla ne povećava se jednakom brzinom kod svih vrsta stabala, ali možemo se koristiti određenim prosjekom za neke poznate vrste stabala.
Ponesite metar. Izmjerite obujam debla na 1.3 m iznad tla. Zapišite zajedno s djecom broj koji ste dobili. Čim utvrdite o kojoj je vrsti stabla riječ, kao i njegov obujam, upotrijebite njegove prosječne vrijednosti rasta kako biste procijenili dob svojeg stabla. Podijelite obujam s brzinom rasta stabla. Pomoći ćemo s nekim tipičnim brzinama godišnjeg rasta nekih uobičajenih vrsta – hrast lužnjak 1.5cm, javor 2.5cm, obični bor 1cm.
PRIPRAVITE VLASTITO GNOJIVO
Neželjene trave u svojem vrtu ili dvorištu pretvorite u gnojivo kojim ćete nahraniti biljke i pomoći im da se razbujaju! Čak i neželjeni korov posjeduje hranjive tvari koje su dobre za zdravlje drugih biljaka stoga ništa ne bacajte!
Navucite gumene rukavice i prikupite dosta trave i korova za komposr, primjerice koprivu, gavez, ljutiku i preslicu. Otresite zemlju s njih i ubacite ih s korijenjem u veče vjedro odnosno veću drvenu kantu. Odložite dvije cigle ili teža dva kamena na njih. Ispunite vjedro vodom i jedan put tjedno promiješajte. Taj dio posla može biti smrdljiv, a nakon 3-5 tjedana dobit ćete gnjecavu masu. Razrijedite ju vodom (10 puta onolike vode koliko je dobivene mase) i dobivenom vodom možete 1x tjedno zalijevati svoje biljke. I samo gledajte kako vaše biljčice napreduju, a vaša djeca ponosno “potpisuju” svoj zeleni trud.
Kako, dakle, možemo povećati ekološku osjetljivost u djece? Podizanje svijesti o „zelenom“ ponašanju prilikom boravka u prirodi jedan je od načina kako se brinuti i poštovati okoliš.
PTICAMA NAPRAVITE KUĆICE
Prazan tetrapak od jogurta ili soka? Djecu naučite da ih ne bacaju već da od njih mogu načiniti razne stvarčice. Ovog puta, s njima napravite hranilicu za ptice. U toplijim danima, ptičicama dobro dođe i hrane i hladnije vode pa će ova kućica biti njihov omiljeni apartman, a djeca će moći vidjeti ptice izbliza i naučiti ponešto o raznim vrstama i njihovim navikama.
Trebat će vam tetrapak, boje, vruće ljepilo, drveni štapići od sladoleda, skalpel, uže i hrana za ptice.
Tetrapake prvo obojajte u šarene boje te iscrtajte otvor za ptičju hranu u obliku vrata, pa ga skalpelom izrežite. Za podlogu zalijepite drvene štapiće od sladoleda kako bi ptice imale postolje na koje mogu stati kada dođu po hranu, a hranu usipajte u ovu rupu koju ste zamislili kao vrata. Na kraju na vrhu tetrapaka provucite uže i objesite kućicu gdje god želite.
