Davor Rostuhar, prvi Hrvat koji je potpuno sam, na skijama uspio prijeći 1163 kilometra od ruba Antarktika do Južnog pola, svoja iskustva objedinio je u priču koja govori o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na naš planet. Ta je iskustva prenio publici na Greencajt festivalu kroz zanimljivo predavanje “Polarne pustolovine – svjedočanstva klimatskih promjena”.

Antarktik je jedno od najekstremnijih područja na svijetu s ekstremno niskim temperaturama i izazovnim uvjetima za preživljavanje pa je kroz ovo putovanje Rostuhar vidio kako se ljudi adaptiraju na novonastalu situaciju uzrokovanu klimatskim promjenama.

“Priča je krenula tako što sam htio ići na Sjeverni pol i maštao sam o tome da ću tamo vidjeti narode poput Eskima, Inuita… Uzdrmale su me klimatske promjene zbog kojih nisam mogao ići na Sjeverni pol pa sam odlučio otići na Južni pol”, ispričao je Rostuhar, putopisac, avanturist i istraživač.

‘Hrana sobova je sve opasnija’

Prenio je svoje iskustvo boravka u gradovima koje je posjetio i ljudima koje je upoznao te je iznio brojne zanimljivosti, primjerice, kako su u tim dijelovima svijeta ljudi i sobovi ostvarili suživot. Upravo je sobove izdvojio kao primjer na kojemu se vidi utjecaj klimatskih promjena.

“Hrana koju sobovi jedu je sve opasnija, jer se ispod površine Zemlje nalazi permafrost – sloj zaleđena tla ispod površine Zemlje u kojemu je temperatura stalno ispod ledišta tijekom duljeg razdoblja, a koji sadrži zamrznute mikrobe i bakterije. Otapanjem permafrosta oslobađaju se bakterije koje potom utječu na pojavu epidemija drevnih bolesti koje nisu zabilježene u našoj eri”, objasnio je Rostuhar.

Aktivno se bavi zaštitom okoliša

Veći dio života Rostuhar je proveo istražujući nepristupačna i ekstremna područja, kao što su planinski vrhovi, pustinje, ledene pukotine i slično, gdje je svjedočio promjenama različitih ekstremnih uvjeta uzorkovanim klimatskim promjenama. Upravo se zato aktivno bavi zaštitom okoliša i borbom protiv klimatskih promjena te je bio angažiran u mnogim inicijativama za očuvanje prirodnih resursa i zaštitu okoliša.

“Okoliš se mijenja. Klimatske promjene utječu na topljenje ledenjaka i ispuštaju se velike količine leda, a ako se sav led iz unutrašnjosti Grenlanda potopi, razina mora bi mogla porasti za sedam metara”, upozorio je Rostuhar.

I Arktik je jedno od područja na našoj planeti koji se najbrže mijenja zbog klimatskih promjena i topljenje leda na tom području dodatno će ubrzati globalno zatopljenje.

“Iako Antarktik još nema toliko drastičnih pokazatelja klimatskih promjena, u slučaju da se ledena kapa počne topiti razina mora bi porasla za 70 metara i tada bi svi obalni gradovi bili potopljeni”, zaključio je Rostuhar koji se ipak nada da do takve situacije neće doći.