Profesor s FER-a o najvećoj solarnoj elektrani kod Knina: ‘Velika prilika za ovaj pasivni kraj’

GREEN_300_listici_sredina

Veličine čak 600 nogometnih igrališta!

Kod Knina će uskoro niknuti najveća solarna elektrana u regiji, veličine čak 600 nogometnih terena! Solarni paneli bit će postavljeni na čak 300 hektara, a izgradnja će trajati oko godinu dana za što će biti angažirano 200 radnika svaki dan. O svemu smo porazgovarali s docentom Ninoslavom Holjevcem s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Zavoda za visoki napon i energetiku

Španjolci kod Knina grade najveću solarnu elektranu u regiji i to veličine 600 nogometnih terena, a uvjeravaju da će veliku korist imati lokalna, ali i šira zajednica. Riječ je o SE Promina, investiciji čija se cijena penje na vrtoglavih 100 milijuna eura, a iza koje stoji španjolska tvrtka Acciona Energía, koja je na području Hrvatske već realizirala nekoliko projekata koji se tiču obnovljivih izvora energije.

Njihov najnoviji projekt ujedno je i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, kao i regiji, kapaciteta čak 150 megavata. Španjolci ju planiraju graditi na Miljevačkom platou u Šibensko-kninskoj županiji na državnom zemljištu. Kako su sami ranije kazali, na ovaj način planiraju “preporoditi desetljećima zanemarivan kraj”. No, na naš upit kako to konkretno planiraju postići, odgovorili su nam da “zbog pravila kompanije i situacije u proteklom razdoblju, trenutno ne nastupaju u medijima i ne daju službene komentare”. Potvrdio nam je to njihov direktor Aljoša Peić.

Zašto su oči uprte u Dalmaciju?

Kako smo ranije izvijestili, za SE Promina projekti su odavno spremni, ali tek s izdanim energetskim odobrenjem tvrtka stječe zakonski uvjet da krene u postupak ishođenja lokacijske dozvole, a potom i građevinske, što znači da se početak gradnje može očekivati najranije u prvoj polovici iduće godine.

Prije ishođenja tih dozvola Acciona treba za energetsko odobrenje uplatiti Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), kako stoji u odluci Ministarstva gospodarstva, 6,6 eura po kilovatu priključne električne snage proizvodnog postrojenja, što iznosi oko 990.000 eura.

Kako je utjecaj solarnih elektrana na okoliš gotovo minimalan, nema emisija stakleničkih plinova, pokretnih dijelova, niti postoji velika potreba za mehanizacijom za servisiranje i zamjenu opreme, upitali smo docenta Ninoslava Holjevca s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Zavoda za visoki napon i energetiku, na koji će način tamošnja zajednica imati koristi od ovakvog megalomanskog projekta te zašto su oči velikih investitora iz područja obnovljivih izvora energije uprte u Šibensko kninsku županiju.

“U nadolazeće tri godine tu će se graditi nekoliko vjetroelektrana te značajniji broj solarnih elektrana što manje, što veće snage. Može se reći da u uz dobar energetski potencijal, u Šibensko-kninskoj županiji postoji značajna količina prostora/zemlje koji je teško obradiv i koji nije naseljen, te koji se trenutno ne iskorištava gospodarski ili na neki drugi način, a koji je pogodan za razvoj projekata obnovljivih izvora energije”, objasnio je profesor.

Najviše koristi ide lokalnoj zajednici

Godinama zanemarivani kraj dobit će ovim projektom i nova radna mjesta. Kako je Acciona Energía ranije potvrdila Jutarnjem listu, procjene su da će na gradilištu biti gotovo 200 radnika, a dio će biti potreban i nakon same izgradnje.

“Ovom pasivnom kraju ovakva solarna elektrana sigurno će donijeti određenu gospodarsku aktivnost u vidu pružanja prilike za zaposlenja i lokalnoj zajednici, kako tijekom izgradnje, tako i tijekom pogona”, dodao je Holjevac, ističući pritom da je minimalni iznos naknade koju dobiva lokalna zajednica po svakom proizvedenom MWh energije u iznosu od 0,001327 EUR/kWh.

“Prema procjenama SE Promina priključena snage 150 MW bi trebala proizvoditi oko 274 GWh energije (274.000.000 kWh) što je otprilike 370.000 EUR godišnje. Jednako tako postoji mogućnost da će se na račun lokalne zajednice godišnje uplaćivati određeni iznos po kW priključne snage. Sve u svemu, procjene su da su utjecaji na lokalnu zajednicu pozitivni te dok se čini sve kako bi se utjecaj negativnih efekata sveo na minimum”, objasnio je profesor.
Interes velik, ali…

Pri tome, razvoj ovakvih projekata traje poprilično dugo na području Hrvatske. Štoviše, kako nam kazuje profesor, interes investitora je velik, ali zamršene zakonske procedure usporavaju cijeli proces. Konkretnije:

“Hrvatska je komplikacijama u području zakonodavstva zagušila i onemogućila daljnji razvoj značajnog broja većih projekata. U odnosu na druge europske zemlje, mi smo na lošem trećem mjestu po kompliciranosti i po administrativnim i regulatornim preprekama. To se odražava po izrazito malom broju izdanih dozvola za gradnju solarnih i vjetroelektrana. Jednako tako s manje od jedan posto instaliranih kapaciteta solarnih elektrana, Hrvatska je i tu na začelju”, pojasnio je.

Koliko kasnimo za drugima?

Holjevac je mišljenja da država mora omogućiti zakonodavnu sigurnost te tako umanjiti neizvjesnost investitorima jer ćemo samo tako moći nastaviti zelenu tranziciju kojoj toliko težimo.

“Do sada je kašnjenje bilo neopravdano veliko, što se odražava nedavnim kritikama i tužbama države zbog neispunjavanja obaveza koje je EU nametnula državama članicama te se u 2023. godini mora konačno posložiti kako ne bi i dalje zaostajali u ispunjavanju zadanih ciljeva do 2025., odnosno 2030. godine”, dodao je.

Pri tome, iako imamo dovoljan broj sunčanih sati godišnje, nalazimo se na pretposljednjem mjestu svih država članica Europske unije, s 26,9 W instalirane snage fotonaponskih sustava po stanovniku, što je višestruko manje od zemalja s puno manje sunčanih sati.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels, FER / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.