Prelazak na niskougljično gospodarstvo podrazumijeva ulaganja u ekološki prihvatljivu imovinu i projekte. Ponuda „zelenih obveznica” ulagačima iz javnog i privatnog sektora važan je način prikupljanja potrebnog kapitala. Zelene obveznice upotrebljavaju se za financiranje projekata koji se ponajprije odnose na okoliš.

Ovom se inicijativom želi privući više financijskih sredstava za održiva ulaganja uvođenjem Unijina standarda za „zelene obveznice” i pritom se jasno navodi za koju se imovinu i projekte ta sredstva mogu iskoristiti.

Obveznica je dužnički vrijednosni papir, što znači da vlasnik obveznice u određenom roku ima pravo na povrat određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate. Kamata se isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici. Obveznica je manje rizičan vrijednosni papir od dionice i donosi umjerene prinose.

Prema Reutersu, Europska unija će ove godine prikupiti 6 milijardi eura od prodaje nove, 20-godišnje zelene obveznice. Zelenom obveznicom financirat će se ekološki prihvatljivi projekti država članica koji su dio fonda za oporavak od pandemije.

Obveznica s dospijećem 4. veljače 2043. bila je veća nego prošle godine, a njezina konačna potražnja ulagača iznosila je preko 78,25 milijardi eura. Potražnja je obično veća za zelenim obveznicama u usporedbi s redovnim izdanjima zbog ograničene ponude.

Očekuje se da će EU s vremenom postati najveći izdavatelj zelenih obveznica na svijetu. Prikupljenim sredstvima EU želi financirati 30% programa oporavka od 800 milijardi eura. Ovim programom EU daje bespovratna sredstva i zajmove državama članicama do kraja 2026. godine za financiranje ekoloških projekata.