Sangachal combined oil and gas terminal, Azerbeijan Aserbaidschan, 04.2007, Sangachal suedlich von Baku. Das von British Petroleum BP betriebene kombinierte Oel- und Gasterminal Sangachal in der Bucht von Baku am Kaspischen Meer ist die Schluesselanlage des Landes. Hier wird das Oel und Gas der Offshore-Foerderung verarbeitet und weitergeleitet. Hier beginnt die BTC-Oelpipeline  Baku-Tibilisi-Ceyhan , hier waere auch der Start der geplanten Nabucco -Gaspipeline nach Westeuropa unter Umgehung Russlands. Die Landschaft ist eine Art Halbwueste. The combined oil-and gas terminal Sangachal, operated by BP and situated in the Baku bay on the Caspian Sea, is the whole country s key installation. Here the offshore oil and gas is treated an Copyright: MartinxFejer/EST&OST Fejer07042325

Presušuju najveća svjetska jezera: Kaspijsko izgubilo ogromne količine vode

GREEN_300_listici_sredina

Dok se Europa bori s katastrofalnim poplavama...

Znanstvenici za klimu tvrde da će brojna područja u svijetu postati još suša zbog klimatskih promjena, a vlažna područja sve vlažnija. Međutim, ova je studija otkrila značajan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.

Više od polovice velikih svjetskih jezera smanjilo se od ranih 1990-ih, uglavnom zbog klimatskih promjena i povećane potrošnje u poljoprivredi i kućanstvima, pokazalo je novoobjavljeno istraživanje u časopisu Science.

Kako prenosi Reuters, tim međunarodnih istraživača izvijestio je da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode – od Kaspijskog jezera između Europe i Azije pa sve do južnoameričkog jezera Titicaca – izgubili velike količine vode. Točnije, tijekom gotovo tri desetljeća, gubila su vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatone godišnje.

Za usporedbu, to je oko 17 puta više od volumena jezera Mead, najvećeg rezervoara vode u SAD-u.

‘Ovo ne smijemo zanemariti’

Hidrolog sa Sveučilišta u Virginiji i voditelj ove studije, Fangfang Yao, kazao je da je 56 posto smanjenja prirodnih jezera uzrokovano globalnim zatopljenjem i povećanom potrošnjom.

K tomu, znanstvenici za klimu tvrde da će brojna područja u svijetu postati još suša zbog klimatskih promjena, a vlažna područja sve vlažnija. Međutim, ova je studija otkrila značajan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.

“Ovo se ne smije zanemariti”, u tom je kontekstu kazao Yao.

Znanstvenici su ispitivali vodu u gotovo 2000 velikih jezera uz pomoć satelitskih mjerenja u kombinaciji s klimatskim i hidrološkim modelima. Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u oborinama, sedimentacija i rastuće temperature doveli do pada razine jezera na globalnoj razini, pri čemu je 53 posto jezera pokazalo pad od 1992. do 2020. godine.

Krivac- čovjek

Znanstvenici i aktivisti godinama upozoravaju da je neophodno spriječiti globalno zagrijavanje iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva, kako bi se izbjegle najkatastrofalnije posljedice klimatskih promjena. Međutim, svijet se trenutno zagrijava brzinom od oko 1,1 Celzijev stupanj.

Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korištenje značajno isušilo jezera poput Aralskog u središnjoj Aziji, ali i Mrtvo more na Bliskom istoku, dok su jezera u Afganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena rastućim temperaturama, što može povećati gubitak vode u atmosferi.

PHOTOS BY: Guliver image / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.