Kada želite educirati, a u isto vrijeme i zabaviti kao i informirati djecu i mlade, najbolje sredstvo za to definitivno je slikovnica. To vrlo dobro zna i Dragana Vučić Đekić, autorica šest knjiga za djecu koje se bave promocijom veganskih vrijednosti. Dragana je doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i članica je Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade. Njezine su slikovnice duhovite i kroz vrlo zanimljiv stil pisanja dopire do svojih čitatelja, a to je potvrdila i PETA uvrstivši dva njezina naslova na popis literature koji preporučuju djeci za čitanje.
I domaći, nagrađivani književnik Luko Paljetak o njezinom radu ima samo riječi hvale. “Slikovnice o životinjama Dragane Vučić Đekić osvježenje su u toj vrsti književnosti, duhovito su napisane i uobličene u zanimljive fabule. Napisane su s istom namjerom da na mlađe, ali i na starije čitaoce djeluju poučno, s upozorenjem o važnosti očuvanja ugroženih životinjskih vrsta, jednako kao i okoliša u kojem obitavaju, budući da je njihov opstanak važan za život ljudi na zemlji koja je upravo lošim postupcima čovjeka, pojedinca, ali i skupina, pa i država, ugrožena. Autorica se tako pridružuje glasu mnogih koji na to upozoravaju, pišu i nastoje djelovati na svijest i onih odgovornih i onih najodgovornijih, govoreći o potrebi da takav odnos treba promijeniti u korist budućnosti cijeloga čovječanstva, zalažući se za plemenit suživot ljudi, životinja i biljki, za uspostavu narušene atmosfere u svijetu u kojem svako živo biće ima svoje opravdano mjesto”, istaknuo je Paljetak.
“Pišem priče za djecu koje govore da su krave, svinje, kokoši, ovce i druge životinje, koje ljudi jedu i na razne načine iskorištavaju, zapravo vrlo inteligentna, društvena i osjećajna bića. Zajedničko tim knjigama jest da potiču na empatiju prema životinjama, zdravu i etičnu ishranu, a samim time i odgovoran odnos prema okolišu, jer poznato je kako je mesna industrija jedan od najvećih zagađivača i da je konzumacija mesa povezana s nizom bolesti”, otkrila nam je autorica čije su knjige prevedene na engleski, španjolski, njemački, talijanski i francuski, a mogu se naručiti i preko Amazona, u tiskanom ili digitalnom obliku dok je na hrvatskome za sad objavljena jedna knjiga “Luda krava”.
“To je priča o kravi iz Indije kojoj mušice nisu dale žive mira pa je odlučila doputovati negdje u Europu. Čim je sjela u restoran na brzu klopu, krava je shvatila da se kod nas radi o posve drugom mentalnom sklopu, jer u restoranu je nisu gledali kao gošću, već kao hranu. U takvom svijetu krava je brzo izgubila kompas, a čitatelj ostaje zapitan tko je tu lud, krava ili ovaj svijet koji u osjećajnim i inteligentnim bićima vidi burger ili kožnu torbu”, opisala je Dragana koja je na ideju oko pisanja dječjih knjiga došla postepeno, pišući blog.
“Prije tri-četiri godine počela sam pisati tekstove o različitim aspektima veganstva na svome blogu na engleskome, a jedna od tema koje su me zaokupljale kao roditelja bila je kako djeci prenijeti poruku veganstva na iskren i emocionalno prihvatljiv način. Lako je pričati o pozitivnim aspektima veganstva, o zdravoj ishrani i očuvanju okoliša, ali može biti izazovno kada djeci treba pojasniti zašto ljudi neke životinje ubijaju i jedu i kako nastaje meso, pašteta, salama i burger. Ne postoji neki univerzalni način kako s djecom o tome razgovarati, treba uzeti u obzir dob i zrelost djeteta, jer nećemo isto razgovarati s petogodišnjakom i tinejdžerom. Zato sam počela pisati veganske priče za djecu, kako bih na zanimljiv i prihvatljiv način približila veganske teme djeci, ali i odraslima da bi s njima mogli o tome razgovarati na temelju književnoga predloška. Preporučljivo je, mislim, izbjegavati grube riječi i eksplicitne ilustracije koje mogu snažno djelovati na podsvijest djece koja još uvijek vjeruju da je svijet mjesto gdje dobro uvijek pobjeđuje, kao u bajkama”, otkrila nam je.
Dragana iznimno pazi na koji način će važnost biljne prehrane prezentirati djeci i mladima. “Imala sam priliku predstaviti svoju knjigu u jednoj školi u kojoj nisam znala koliko među učenicima ima vegana i ima li ih uopće, što ne znači da nisam mogla govoriti o veganstvu. Moguće je o tome govoriti ističući pozitivne strane te vrste ishrane. Fokusirala sam se na važnost humanog postupanja prema svim životinjama i govorila o dobrom utjecaju biljne ishrane na zdravlje i okoliš. Ovu bih literaturu nazvala književnim zagovaranjem prava životinja. O životinjama kao osjećajnim i inteligentni bićima i etici ishrane pisali su Tolstoj, Kafka, G. B. Shaw, Nikola Tesla, Pitagora koji su ujedno i likovi u mojoj slikovnici “The Turtle Who Fights For Animal Rights”, u kojoj se poznati pisci, znanstvenici, umjetnici, filozofi pojavljuju kao odvjetnici životinja”, ističe te dodaje kako su njezine knjige za svačiju dob, od 4 pa do 104.
“Nisam za strogu podjelu na dječju književnost i književnost za odrasle, jer niz je primjera u književnosti pisanoj za djecu koju rado i s užitkom čitaju odrasli jer su takva djela koja brišu granice pisana inteligentno, duhovito, maštovito, dosjetljivo. Ako se u dječjoj književnosti traži neka odgojno-obrazovna uloga, onda se može reći da odrasli čitajući neke knjige za djecu, mogu puno naučiti ili preispitati poglede na svijet i život. Nastojim pisati priče u kojima će jednako uživati i djeca i odrasli, a jedan od važnih sastojaka za taj književni recept jest i humor”, zaključuje autorica koja već vrijedno smišlja priče za junake neke svoje nove knjige.
