Prvo istraživanje o informiranosti i stavovima javnosti o zaštiti prirode radi utvrđivanja percepcije javnosti kao preduvjeta izrade strateških dokumenata u zaštiti prirode provedeno je 2013. godine. Slično istraživanje provedeno je i u ožujku 2022. u sklopu nacionalne kampanje “Poslušaj glas prirode, čuvaj bioraznolikost Hrvatske”. Na temelju spomenutih istraživanja možemo zaključiti kako ispitanici u Hrvatskoj iskazuju uglavnom pozitivne stavove prema zaštiti prirode te očuvanu prirodu, uz ljude, ističu kao najveću vrijednost Hrvatske. Također, većina izjavljuje da se prema zaštiti prirode i bioraznolikosti ponašaju odgovorno, a očuvanju prirode daju prednost pred razvojem infrastrukture.

S druge strane, ispitanici smatraju da se smanjenje i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta događa daleko od njih. To ukazuje na nedovoljnu svijest o mogućnosti davanja osobnog doprinosa u očuvanju i poboljšanju stanja bioraznolikosti. Velik dio smatra da privatno vlasništvo ima prednost pred propisima o korištenju te opravdava uništavanje ili oštećenje zaštićenih područja vrlo važnim projektima. Stoga je potrebno educirati ispitanike o bioraznolikosti, komunicirati najvažnije probleme i ugroze prirode te naglasiti koliko zaštita prirode utječe na različite aspekte života, prvenstveno na opskrbu hranom, čistim zrakom i vodom, zaštitu ugroženih životinja i biljaka, ali i sprječavanje uništenja vrijednih prirodnih područja na kopnu i moru.

Na osvješćivanju javnosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sustavno i kontinuirano radi već duži niz godina pa su aktivnosti poput informiranja, uključivanja i edukacije hrvatskih građana, ovisno o temi i svrsi, provođene na nacionalnoj, ali i lokalnim i regionalnim razinama. Trenutno je u tijeku nacionalna kampanja “Poslušaj glas prirode, čuvaj bioraznolikost Hrvatske“ koja upoznaje javnost s bitnim činjenicama o očuvanju prirode te važnosti povezanosti čovjeka i prirode za zajedničku budućnost. Cilj kampanje je dodatno motivirati stanovnike Hrvatske da preispitaju svoje stavove i postupke te uvide kako jednostavni koraci, koje mogu sami poduzeti, doprinose zaštiti prirode i ujedno poboljšavaju kvalitetu njihovog života. Uspoređujući rezultate istraživanja iz 2013. i 2022., vidljivo je da se stavovi hrvatskih građana u posljednjih 9 godina generalno nisu radikalno promijenili te da je priroda, uz ljude, i dalje percipirana kao najveća vrednota Republike Hrvatske.

I danas, kao i 2013. godine, ispitanici očuvanu prirodu smatraju najvećom vrijednošću Hrvatske (44,9%). Zanimljivo je da ispitanici gotovo jednako razmišljaju danas kao i 2013. o odnosu zaštite prirode i gospodarskog rasta Hrvatske. Naime, najveći broj ispitanika, čak njih više od dvije trećine (67,3%) smatra da zaštita prirode predstavlja priliku. Značajno manji broj ispitanika (13,3%) zaštitu prirode doživljava preprekom gospodarskom razvoju. Udio građana koji danas smatra da zaštita prirode nema utjecaj na gospodarski rast smanjio se za 3,8% u odnosu na 2013., a da je zaštita prirode građanima važna, govori podatak da čak 79% ispitanika prednost daje ulaganju u očuvanje prirode ispred ulaganja u razvoj infrastrukture. Ujedno, za manje od polovice ispitanika (48,8%) oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja prihvatljivo je iznimno i samo onda ako je riječ o projektima od značajnog javnog interesa i ako se šteta nadoknadi u cijelosti.

Na ovo pitanje nadovezuje se i vrlo slično razmišljanje ispitanika o podržavanju uspostave zona bez korištenja (bez lova, ribolova, šumarstva i sl.). Ispitanici su upitani podržavaju li uspostavu takvih područja radi očuvanja ugroženih biljaka i životinja na određenim lokalitetima. Većina ispitanika, njih 77,7% i dalje u velikom postotku podržava uspostavu takvih područja i na kopnu i na moru. Broj onih koji se protive uspostavi pojedinih područja bez korištenja prirodnih resursa porastao je na 9,6% u odnosu na 5,5% ispitanika 2013. godine. Uspostava zaštićenih područja bez korištenja prirodnih resursa i na kopnu i na moru najviše pobornika ima u dobnoj skupini ispitanika od 45 do 59 godina (84%) te među starijima od 60 godina (80,3%). Mlađi ispitanici tu mjeru zaštite podržavaju u nešto manjem postotku (16 do 29 godina 66,9%, dok ih je u dobnoj skupini od 30 do 44 godine 76,8%) što ukazuje na nužnost kvalitetne edukacije i podizanje svijesti u javnosti o temama zaštite prirode.

Ispitanike se pitalo i o svrsi uspostave zaštićenih područja. Dobiveni rezultati 2022. pokazuju da su zaštićena prirodna područja, u prosjeku, vrlo važna za većinu ispitivanih aspekata, od kojih su najvažniji očuvanje uloge prirode u opskrbi hranom, čistim zrakom i vodom, zaštita ugroženih životinja i biljaka te sprječavanje uništenja vrijednih prirodnih područja na kopnu i moru. Čak 77% anketiranih ispitanika u prirodi boravi jednom ili više puta mjesečno. Značajno manji udio (15,1%) u prirodi boravi nekoliko puta godišnje, dok manje od 5% u prirodi boravi rijetko – jednom godišnje, rjeđe ili nikada. Rezultati djelomično odgovaraju onima iz 2013. kada je 71,7% ispitanika navelo da posjećuje nacionalne parkove i parkove prirode, uz druga zaštićena područja.

S pojmom bioraznolikosti 2022. upoznato je 56,2% ispitanika, što je povećanje od 8% u odnosu na 2013. Za pojam bioraznolikosti čulo je, ali mu ne zna navesti značenje, 31% ispitanika, a broj ispitanika koji nikad nije čuo za pojam bioraznolikosti, niti mu zna značenje, je 12,8% što je smanjenje za čak 10,1 postotnih bodova u odnosu na 2013. (22,9%). Iako je Republika Hrvatska proglasila ekološku mrežu Natura 2000 nakon pristupanja EU (listopad 2013.), čak 57,7% ispitanika i dalje ne zna što je ekološka mreža i čemu služi. Međutim, u odnosu na istraživanje iz 2013., broj građana koji nisu upoznati s ekološkom mrežom Natura 2000 ipak se značajno smanjio jer je 2013. njihov udio bio 77,2%. Trendovi na razini čitave Europske unije su slični. Više informacija o važnosti zaštite prirode, uslugama ekosustava, ekološkoj mreži Natura 2000 i suživotu čovjeka i prirode dostupno je na poveznici.