Credit Suisse Research Institute objavio je ovog tjedna izvješće koje tvrdi kako su generacija Z i milenijalci u Kini, Indiji i drugim zemljama u razvoju daleko osviještenije kada je riječ o održivosti u odnosu na zemlje poput SAD-a i UK-a. Ispitano je deset tisuća potrošača u dobi godišta od kraja osamdesetih pa sve do 2011. godine u 10 zemalja. Sudionici ankete bili su podijeljeni u dvije skupine: zemlje u razvoju i razvijene zemlje. Ekonomije u nastajanju bile su Brazil, Kina, Indija, Meksiko i Južna Afrika, dok su razvijene regije predstavljale su Francuska, Njemačka, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Tri četvrtine svih anketiranih mladih potrošača izjavilo je da namjerava pokušati živjeti održivije, jesti manje mesa i kao i voziti električne automobile koji su navedeni kao proaktivni koraci. 63 posto ispitanika reklo je da u budućnosti očekuje posjedovanje električnog ili hibridnog automobila. Kineski sudionici već su bili ispred krivulje, s 50 posto vlasnika takvih automobila do danas.
Kada je riječ o letenju, milenijalci i generacija Z zemalja u razvoju pokazale su želju što manje koriste zračni promet ne bi li tako učinili nešto dobro za okoliš. S druge strane, ispitanici razvijenih zemalja nisu naveli takvu namjeru. Brojke su bile slične kada je u pitanju brza moda. Unatoč tome što je samo 20 do 40 posto mladih potrošača reklo da bi manje kupovali brzu modu, 50 posto svih kineskih sudionika istraživanja reklo je da se zalaže za smanjenje.
Prema izvješću, Gen Z i milenijalci čine 54 posto svjetske populacije, što znači 48 posto potrošnje. DO 2040. godine to će porasti na 68 posto, zbog čega je imperativ za tvrtke da se sada usklade s demografskim podacima. „U tom smislu je od posebne važnosti uloga mladog potrošača u nastajanju, s obzirom na potencijalni porast potrošačke moći diljem svijeta u nastajanju i činjenicu da su, demografski, zemlje u razvoju više nagnute prema mlađim potrošačima”, stoji u izvješću.
Utvrđeno je da su mlađe generacije u gospodarstvima u nastajanju otvorenije za vladinu intervenciju u dostupnosti proizvoda. Neki sudionici istraživanja otkrili su da misle da bi vlasti trebale regulirati neodržive artikle ili ih u potpunosti zabraniti. Idući korak dalje, potrošači su smatrali da menadžeri tvrtki trebaju imati svoje plaće vezane uz održivost tvrtke koju vode. Šezdeset posto ispitanika u Indiji, Brazilu, Meksiku, Južnoj Africi i SAD-u ponovilo je isti odgovor.
Više izvješća istaknulo je generaciju Z i milenijalce kao generacije koje najviše vode održivost. Od pokretanja klimatskih karijera do konzumiranja više biljne hrane od bilo koje druge generacije. Međutim, određena područja još uvijek trebaju potporu. Primjerice, brza je moda ključna točka za mlade potrošače. Privlačnost jeftinije odjeće teško je zanemariti, ali tekstilna industrija daje veliki negativni doprinos klimatskim promjenama, pa je obrazovanje i dalje neophodno.
