Kako bi se opskrbile sirovinama za energetsku tranziciju, mnoge su zemlje potražile rješenje u rudarenju morskog dna iako se još pouzdano ne zna kako će to utjecati na okoliš. Međunarodna agencija za morsko dno (ISA) već je izdala  31 dozvolu za istraživanje minerala u dubokom moru, a Indija je ishodila dvije za Indijski ocean.

Iako se još uvijek radi na propisima vezanim uz rudarenje po morskom dnu, Kina, Rusija i neke otočne države Tihog oceana već su pribavile dozvole, i rudarenja planiraju u Tihom oceanu. Indija planira rudariti na zoni Clarion-Clipperton, odnosno području između Havaja i Meksika, gdje su dokazane velike mangana, nikla, bakra i kobalta.

No, za razliku od Kine, nažalost, Indija još nije razvila tehnologiju rudarenja na morskom dnu, za što će joj trebati barem tri do četiri godine da bude spremna za vađenje, tvrde stručnjaci. Gotovo 30 zemalja zatražilo je moratorij na rudarenje na morskom dnu, a dozvole se izdaju na razdoblje od 15 godina, kako piše na internetskoj stranici Međunarodne agencije za morsko dno (ISA-e).

S morskog dna planira se vaditi bakar, zlato, srebro, cink, kobalt, nikal, mangan, platina i lantanoide, što su ključne sirovine za tehnološki sektor.