Fond – odobren s 582 glasa za, 40 protiv i 69 suzdržanih – potvrđuje politički sporazum koji su čelnici EU postigli u prosincu, a koji 37% fonda rezervira za potrošnju na klimatski prihvatljive mjere. Uz zeleno svjetlo Parlamenta, 265 milijardi eura od ukupnog broja bit će dostupno za zelenu tranziciju u obliku potpora i zajmova dodijeljenih zemljama EU. Uredba o uspostavljanju stupit će na snagu kasnije ovog mjeseca. “Ovaj sporazum predstavlja povijesni korak za Europu“, rekao je Ernest Urtasun, španjolski zastupnik Zelenih koji je bio pregovarač za taj fond u parlamentarnom odboru za ekonomske poslove. “Pokazali smo da možemo zajedno izgraditi ovaj put za oporavak i podržati države članice koje su najteže pogođene ovom krizom”, rekao je.
Plan za oporavak i otpornost, koje se sastoji od 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i 360 milijardi eura zajmova, osmišljen je kako bi se pomoglo zemljama da se oporave od pandemije COVID i kreću zelenom i digitalnom tranzicijom.
“Poraz virusa zahvaljujući cjepivima je presudan. Ali također moramo pomoći građanima, poduzećima i zajednicama da izađu iz ekonomske krize. Instrument za oporavak i otpornost donijet će 672,5 milijardi eura da se učini upravo to”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Iako je 37% novca izdvojeno za ulaganja u klimatski prihvatljive investicije, 20% će biti dodijeljeno digitalnoj potrošnji. Premda su zeleni europarlamentarci bili razočarani što fond neće pokrivati zaštitu biološke raznolikosti, rekli su da će novi plan biti “neviđeni znak solidarnosti EU-a” kao odgovor na krizu COVID. “Po prvi puta ikad se sredstva skupljaju na europskoj razini i usmjeravaju prema državama članicama na temelju ekonomskog utjecaja krize COVID-19”, rekao je Damian Boeselager, njemački zastupnik u Europskom parlamentu koji je bio pregovarač za Zelene u proračunu Parlamenta. “Taj će novac omogućiti zemljama da odgovore na fiskalnu bol uzrokovanu pandemijom, zadržavajući ili čak povećavajući javna ulaganja u europska prioritetna područja i usmjeravajući 250 milijardi eura u zelenu tranziciju, kao i 134 milijarde eura u digitalnu transformaciju”, dodao je.
Plan za oporavak i otpornost najveća je komponenta EU-ovog paketa za oporavak nove generacije u iznosu od 750 milijardi eura, najvećeg EU programa ikad razvijenog. Odvojenih 37% za klimu pratit će se novom, hibridnom metodologijom, dijelom zasnovanom na kriterijima razvijenim u skladu s EU-ovom taksonomijom zelenih financija. Ipak, nevladine organizacije za zaštitu okoliša rekle su da se moglo ići i dalje.
Još puno posla
Zemlje EU sada moraju predati svoje nacionalne planove oporavka Europskoj komisiji na uvid najkasnije do travnja. Nakon što ih Komisija, države članice EU-a i Europski parlament potvrde, zemlje će ih morati primijeniti do 2026. godine. No, još treba puno posla obaviti, upozorila je Ana Paula Zacarias, portugalska državna tajnica za europske poslove. Tijekom rasprave u Parlamentu, rekla je da zemlje trebaju što prije dostaviti planove i ratificirati svoju odluku koja omogućava Komisiji da izađe na tržišta i financira paket oporavka.
Prema portugalskom predsjedništvu, Komisija je u “intenzivnom dijalogu” s državama članicama o njihovim planovima i primila je nacrte iz 19 zemalja. Osam zemalja – Luksemburg, Nizozemska, Irska, Austrija, Litva, Poljska, Malta i Estonija – tek trebaju predati planove. Također, postoji zabrinutost da neki od nacionalnih planova nisu pod dovoljnom lupom javnosti. Prema istraživanju zelene nevladine udruge Bankwatch, 20 zemalja nije imalo gotovo nikakav javni nadzor nad razradom svojih planova, dok projekti nisu bili podvrgnuti procjeni utjecaja na okoliš, što je i zakonski propisano EU-om. “Države članice danas donose odluke o ulaganju koje će oblikovati naša gospodarstva desetljećima”, rekao je Markus Trilling, pregovarač u Climate Action Network (CAN) Europe.
Procesi javnog savjetovanja dio su europskog zakonodavnog okvira. Hrvatska je predala nacrt, usvaja se i cjelokupni plan bez da se u ijednom trenutku dao na pregled zainteresiranoj javnosti i stručnim krugovima. Na njemu rade ministri u Vladi. Što je u njemu navedeno do ovog trenutka nije poznato. Jedna od ključnih zabrinutosti grupa za zaštitu okoliša jest da će novac EU-a ići za projekte fosilnih goriva, što Komisija doista nije odbacila.
Prijedlog Zelenih za izuzeće svih fosilnih ulaganja nisu podržali demokršćani i liberali u Europskom parlamentu, kao ni nacionalne vlade zemalja središnje i istočne članice EU, koje planiraju ulaganja u plin kako bi se postupno ukinuo ugljen. Plin mora ispuniti kriterije “ne nanosi značajnu štetu” da bi ispunjavao uvjete za financiranje, što isključuje normalne plinske elektrane, ali omogućuje plinskim postrojenjima s kogeneracijom ili daljinskim grijanjem da dobivaju novac iz EU-a. Prema zastupnicima u Europskom parlamentu, Parlament sada mora pomno nadgledati planove i način na koji ih Komisija ocjenjuje kako bi osigurao ispunjavanje okolišnih zahtjeva. “Održivi oporavak preduvjet je da se ostane ispod 1,5 ° C stupnja zagrijavanja”, rekao je Bas Eickhout, zeleni europarlamentarac u odboru za okoliš i vodeća osoba u Europskom parlamentu. “Osnova za izlazak iz ove krize je zelena tranzicija. Sada je na zemljama EU da stvarno podnesu održive planove, a na Europskoj komisiji da ih pomno nadgleda ”, zaključio je.
