Riječ je o drvenoj grdosiji dugačkoj 16 metara koja je, prema riječima vlasnika Josipa Flaha, bila privezana ondje posljednjih osam mjeseci. “Kupio sam taj brod za prijevoz turista i ovdje je bio na vezu zadnjih osam mjeseci. Upravo su u tijeku bili radovi preuređenja i ni sam ne znam kako je došlo do ovoga i zašto se brod odjednom počeo potapati”, rekao je Flah za portal Istra24.

Prema njegovim su riječima rezervoari za gorivo potpuno prazni. To nam je potvrdila i njegova supruga. Tvrde da na brodu nema ni kapi dizela, a benzina je bilo maksimalno dvije litre. Problem im, kako je rekla supruga vlasnika broda, stvara osiguravajuća kuća. Nemaju pravo na naknadu jer je brod na vezu, a ne u marini i od njih se očekuje da trošak dizanja plate sami.

Ipak, iz predostrožnosti su stavljene barijere za sprječavanje istjecanja nafte u more, čije je postavljanje naložio načelnik općine Ivan Kirac, a odradila ga je općinska tvrtka Buža d.o.o. Iz te su nam tvrtke kazali kako to nije u njihovoj nadležnosti, ali su pristali odraditi taj posao iz moralne odgovornosti. “Te su barijere postavljanje dva dana nakon što je brod potonuo. Danas su one i dalje bijele, dakle nije bilo nafte, odnosno nije istekla u more, a mi nemamo ovlasti da ulazimo u brod i provjeravamo što se na njemu nalazi”, kazao je Neno Lorencin, direktor tvrtke Buža d.o.o.

Brod je ondje više od dva tjedna i gotovo nitko nije poduzeo ništa da se ukloni. Vlasnik tvrdi kako mu je teško pronaći tvrtku koja obavlja podvodne radove. Demantira ga, pak, jedan od vlasnika takve firme. “Postoji 10-ak tvrtki koje se time bave i nemoguće je da nije mogao pronaći službu. Problem je što takav pothvat dosta košta. Cijene se kreću od 20.000 eura pa na gore“, rekao nam je jedan od vlasnika tvrtke za izvođenje podvodnih radova.

Dva tjedna u moru, s barijerama oko sebe, pitanje je može li grdosija ostaviti kakav negativan utjecaj na ekologiju mora. Martin Andreas Pfannkuchen iz rovinjskog Centra za istraživanje mora pri Institutu Ruđer Bošković rekao je da je još uvijek upitno koliki ekološki utjecaj može imati potonuće takvog broda. “Ako je dio tog broda poklopio neke organizme koji se nalaze na dnu, onda možemo govoriti o negativnom utjecaju, ali s obzirom na to da u priču nije uključeno curenje nafte, to nije značajan utjecaj na okoliš”.

Sličnog je mišljenja i predstojnik Instituta Ruđer Bošković, Tvrtko Smital, koji je rekao da, paradoksalno, takva olupina može biti pozitivna za bioraznolikost mora, jer će predstavljati svojevrstan štit ribama koje će se ondje nastaniti. Za sada, dakle, nema značajnog negativnog utjecaja na morski ekosustav.

Iz Lučke kapetanije Pula uputili su nas na Ministarstvo. Upitali smo, zatim, Ministarstvo prometa, mora i infrastrukture utječe li brod na sigurnost pomorskog prometa te što je do sada poduzeto u kontekstu rješavanja ovog problema.
“Lučka kapetanija Pula promptno je reagirala pri čemu nije utvrđeno značajnije onečišćenje ili ekološka/materijalna šteta, stoji u odgovoru.

Potvrdili su nam da je vlasniku broda istog dana uručeno rješenje kojim se nalaže uklanjanje potopljenog broda te da se protiv vlasnika broda vodi prekršajni postupak još od 2020. godine. “Inspekcijskim pregledom od svibnja 2020. godine u luci Medulin utvrđeno je ukupno devet nedostataka te mu je temeljem navedenih nedostataka izdano rješenje o zabrani plovidbe budući da brod nije sposoban za plovidbu te da vlasnik nije održavao brod, čime predstavlja opasnost po osobe na brodu, teret i okoliš, rekli su iz nadležnog Ministarstva.

Pokrenut je, stoga, prekršajni postupak na koji je Flah uložio prigovor. Trenutno je to predmet na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.