Dansko Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine potpisalo je važan sporazum s predstavnicima Freetown Christiania u vezi s pružanjem državnog zajma kako bi stanovnici mogli postati vlasnici zemljišta unutar zajednice. To je važan orijentir u povijesti distrikta temeljenog na konsenzusu, koji je započeo kao hipi komuna davne 1971. godine. Zauzvrat, zajednica je pristala dopustiti razvoj 15.000 četvornih metara novog pristupačnog stambenog prostora na teritoriju Christianije. Time će se u općinu uvesti novi tip stručnjaka i tako stvoriti mješoviti tip naselja u skladu s urbanističkim planom općine.
Freetown Christiania, kako je okrug poznat, ima dugu i šaroliku povijest – toliko da je postao jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija Danske. To je vrhunski primjer društvenih pokreta mladih u Europi 1970-ih i 1980-ih, koji su doveli do okupacije napuštenih privatnih i javnih površina (tzv. “skvotiranje”).
Smješteno na mjestu nekadašnje vojarne na sjevernoj obali Amagera i u blizini središta Kopenhagena, ovo susjedstvo nalazi se u zanimljivoj ravnoteži između slobodne komune koja se temelji na demokratskim načelima slobode zanimanja i izražavanja i mjesto u kojem su vlasti donekle tolerirale prodaju kanabisa. Međutim, upravo je to znalo dovesti do incidenata, poput pucnjave i ranjavanja dvojice policajaca 2016. godine.
Godine 1989. Danski parlament donio je zakon Christiania, koji je priznao pravo stanovnika da žive u često pučkom tipu kuća koje su izgradili. Zemljište pod njima, međutim, ostalo je uglavnom javno, što znači da su vlasti i dalje mogle imati zadnju riječ i narediti deložaciju. Christiania ima populaciju od oko 850 stanovnika (od kojih 150 djece), koji plaćaju “korisničku naknadu”, a ne stanarinu. Novac se skuplja u zajednički fond koji se koristi za razne stvari, poput organiziranja događaja ili održavanja rasvjete. Svi stanovnici imaju pravo (pa čak i dužnost) sudjelovati u komunalnom odboru gdje donose kolektivne odluke u vezi sa svojim okrugom.
Ovog ljeta gradska uprava Kopenhagena odlučila je da je vrijeme za promjenu i ponudila je komunalnom odboru da kupi zemljište ili da sruši neke od zgrada koje se smatraju strukturalno lošim (ili barem investirati u njihovu nadogradnju). Kako to obično biva, došlo je do nezadovoljstva. Nacionalna vlada ponudila je hipotekarni zajam od 67 milijuna kruna (oko 9 milijuna eura) znajući da nijedna banka neće pristati dati kredit zajednici. Tako bi stanovnici konačno mogli otkupiti zemlju pod svojim nogama i postati slobodni u pravno-ekonomskom smislu riječi. Da je ponuda odbijena, Christiania bi o svom trošku morala demontirati devet bespravno sagrađenih objekata. Nadalje, državni zajmovi i jamstva za obnovu zgrada su istekli, pa bi Christiania morala plaćati i održavanje zgrade.
Zauzvrat bi također morali prihvatiti da će njihovo susjedstvo rasti, mijenjati se i postati živahnije i pluralističnije s planiranom izgradnjom pristupačnih stambenih jedinica. Takva promjena bi mogla dovesti novi profil stručnjaka srednje klase, poput medicinskih sestara, učitelja i socijalnih radnika i tako diverzificirati lokalno gospodarstvo temeljeno na zanatskim radionicama i ilegalnoj trgovini kanabisom. No, nisu se svi složili s dogovorom, a odluku nije bilo lako donijeti nakon duge zajedničke rasprave u nedjelju. Prema CPH Postu, lokalni predstavnik opisao je ponudu vlade kao “uzmi ili ostavi” i da su stanovnicima “ruke vezane”.
Na kraju je došlo do dogovora. “Pristali smo jer želimo preuzeti društvenu odgovornost u Kopenhagenu i Danskoj u vezi s mogućnošću izgradnje pristupačnih stanova i mogućnosti stvaranja zajednica za ljude koji žele živjeti i biti dio zajednice Christiania,” izjavila je glasnogovornica stanovnika Mette Prague za TV2.
Očekuje se da će nove stambene jedinice biti spremne za stanovanje do 2031. godine.
