93796004_230670424833437_2577532054522739517_n

Planina Dinara dobila svoju prvu knjigu o bogatom biljnom svijetu

GREEN_300_listici_sredina

"Flora Dinare"

Nakon što je prošle godine proglašena Parkom prirode, Dinara odnedavno ima i svoju knjigu. Riječ je o priručniku o biljnom svijetu koji obitava na tom podneblju.

Radi se o sveučilišnom priručniku ”Flora Dinare” u izdanju Spritosa, koju je napisalo šestoro autora, pet sveučilišnih profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i jedan s Veleučilišta u Kninu. Knjiga na 270 stranica u središnjem dijelu donosi opise stotinu značajnih biljnih svojti, a uz to opisuje klimu, reljef, geologiju i tla Dinare, te planinarske staze uz koje je bilje zapaženo. Premda rađena za studente i stručnu javnost, “Flora Dinare“ donosi popularno obrađene pojmove i alate prilagođene za širi krug čitatelja, te kartu rasprostranjenosti biljaka i najmanje po jednu njihovu fotografiju. Kako ističu autori, Ivica Ljubičić, Sandro Bogdanović, Mihaela Britvec, Dubravka Dujmović Purgar, Ivana Vitasović Kosić i Marko Jelić građa se temelji na dvogodišnjem istraživanju flore uz tri planinarske staze koje vode do najvišeg hrvatskog vrha Sinjal (1831) na Dinari. Biljke su izložene u knjizi od nižih nadmorskih visina prema vršnom dijelu planinarskih staza.

Autori napominju da Dinara nije detaljno floristički istražena poput drugih hrvatskih planina, pa „Flora Dinare“ predstavlja korak prema boljem poznavanju najčešćih i najzanimljivijih biljnih vrsta i podvrsta koje rastu na Dinari. Nekim od njih prijeti opasnost od nestanka. Četrdeset posto uvrštenih svojti se nalazi u kategorijama endema i ugroženih vrsta. Među njima je 20 endema: Skopolijeva guštarka, nježna pjesakrica, Haynaldova nevesika, velecvjetni rožac, dinarska grahorica, svilenasta žutilovka, dalmatinska žutilovka, Waldsteinova runjika, dinarska oštrica, glavičasta mlječika, krški kukurijek, tršćanski klinčić, Katanijin ljiljan, hrvatska bresina, dinarska kokica, cetinski srpac, piramidalna zvončika, gomoljasta zečina, modro lasinje i vriskova čestoslavica.

Uvrštena su još 22 biljna endema koji su također grožene svojte: planinska režuha, dinarski rožac, cjeloviti klinčić, stjenoviti karanfil, osmerolatični drijas, mrežasta lukica, putenasto devesilje, planinski dubačac, šarena kraljica, žuta gencijana, kranjski ljiljan, bosanski ljiljan, finobodljasti kaćun, stupasti jaglac, dalmatinski crni bor, grebenasta zečina, travnička prženica, zlatan ljiljan, grimizni kaćun, trozubi kaćun, čubar i patuljasta zvončika. Jugozapadne padine Dinare prekrivene su kamenjerem s oazama šume i šikare sušnih područja, te bogatim cvjetnim livadama, a sjeverne padine mješovitom šumom bukve i jele. U knjizi se ističe da su po planini Dinari dobile ime pojave u geografiji (Dinarsko gorje) i geologiji (Dinaridi). Ne navodi se, međutim, da je također po njoj nazvan Dinarski krš, najveća krška površina u Europi i najznačajnija pojava te vrste u svijetu. Razlog bi mogao biti u činjenici da je krš u poljoprivrednim i šumarskim koncepcijama negativan pojam, kojeg jedino mogu oplemeniti poljoprivredne i šumarske melioracije.

Izvor: okolis.hina.hr

PHOTOS BY: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Visit Knin, Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.