De-Fos, tvrtka koja je izdvojena iz Petrokemije uoči njezine privatizacije, a koja je upravljala deponijem fosfogipsa, privatizirana je prije dvije godine, a njezinom kupcu, Flamtronu Ante Markovića, Upravno vijeće CERP-a je na zadnjoj sjednici dalo zeleno svjetlo da je ispunila sve obveze iz kupoprodajnog ugovora, te konstatiralo da De-Fos uredno posluje s “ostvarenom mogućnosti održivog poslovanja u narednom kratkoročnom periodu i izvjesnom perspektivom za vrlo profitabilno poslovanje u dužem budućem razdoblju”, piše Poslovni dnevnik.

Dodaju kako ta perspektiva predviđa gradnju najveće solarne elektrane u Hrvatskoj na terenu Petrokemijinog odlagališta. Marković je još lani tražio partnera za takvo ulaganje, a kako se pokazalo, našao ga je u zagrebačkom Končaru.

Marković je za ovaj projekt osnovao tvrtku Solarna elektrana Deponija fosfogipsa, koju je lani tvrtka Končar – Obnovljivi izvori, članica grupacije Končar, dokapitalizirala s 501 tisuću kuna i postala 51-postotni vlasnik.

Korisna namjena

Na čelu ove Končareve tvrtke je Ivo Čović, nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a i Zagrebačkog holdinga, koji potvrđuje da se Končar angažirao na ovom projektu.

“Početkom godine Končar je aktualizirao inicijativu prema nadležnim institucijama da se utvrdi je li na dijelu deponija koji nije nužan za obavljanje temeljne djelatnosti moguća izgradnja solarne elektrane. Time bi dio potpuno devastiranog prostora, koji nije nužan za funkcioniranje deponije, dobio korisnu namjenu”, kaže Čović za Poslovni dnevnik.

O kojoj vrijednosti projekta je riječ, za sada ne može niti okvirno komunicirati, jer to ovisi o velikom broju elemenata, budući da bi takav projekt bio posve drukčiji od drugih solarnih elektrana zbog samog terena i njegovog stavljanja u funkciju.

“Već lani Marković je objašnjavao kako je za pripremu projekta potreban velik posao oko pripreme dozvola, izmjena prostornog plana i prenamjene ovog prostora koji za lokalno stanovništvo predstavlja bolnu točku i stoga što se nalazi tik uz Park prirode Lonjsko polje. Kada je Marković izašao u javnost s ovakvom idejom bio je dočekan s velikom skepsom, no ovaj oblik brownfield solarne energije inače ne bi bio i prvi na području EU”, piše Poslovni dnevnik, dodajući kako je sličan projekt već realiziran u belgijskom Gentu.