Velike prostrane zgrade s dugačkim hodnicima i desecima prostorija u kojima se održava nastava uz dodatne razne prostorije i jednako tako prostranu sportsku dvoranu. To je otprilike opis jedne klasične školske ustanove kako kod nas, tako i u svijetu. Uz poneke odmake, svaka obrazovna ustanova ovako izgleda. Kroz nju dnevno prolazi na stotine školaraca, učitelja, profesora i školskog osoblja, kada naravno govorimo o onim idealnim vremenima prije, a nadamo se i poslije pandemije. Škole nisu samo obrazovne institucije u koje djeca odlaze učiti o znanosti, književnosti, povijesti i drugim predmetima, to su ujedno i mjesta koja oblikuju budućnost našeg društva i planeta. Osim znanja u različitim poljima, škole pomažu u usvajanju pravih vrijednosti i morala kod učenika te tako igraju ključnu ulogu u utjecaju na njihovu budućnost. S obzirom na to da djeca svakodnevno provode više od osam sati u školskim prostorijama, to ima značajan utjecaj na njihovo ponašanje, ali s druge strane, i utjecaj na planetu.
Količina potrošene struje, otpada i neiskorištene hrane samo su neki od čimbenika koji svakodnevno na nesvjesnoj razini stvaraju svojevrsni čep za okoliš. Nemjerljivo s našom državom, ali zanimljiv podatak za spomenuti, školske četvrti u SAD-u troše kumulativno 6 milijardi dolara svake godine na energiju. Također, gotovo 30% potrošnje energije u školskom okrugu je nepotrebno ili neučinkovito. Stoga je neophodno da se u školama minimalizira ugljični utisak te da se poveća svijest učenika o zaštiti okoliša. Što prije učenici počnu učiti zelene navike i prakse, veće su šanse da u budućnosti postanu svjesniji okoliša. Brojne su škole već u državi dobile zelenu zastavu za Eko školu. Također, mnoge organizirane ekološke akcije unutar škola već su veliki korak ka osvješćivanju učenika o brizi za okoliš i planetu, pa ako tome ubrojimo i još nekoliko sitnih, ali svakodnevnih koračića, gdje će nam biti kraj.
Štednja energije
U učionicama, laboratorijima, knjižnicama, hodnicima, školskim kantinama, toaletima, svaka škola troši ogromnu količinu energije. Najgore je što veći dio ove potrošnje energije nije moguće kontrolirati ili izbjeći. Jednostavne inicijative, poput molbe učenika i učitelja da isključe svjetla u svojoj učionici kad izlaze na odmor, mogu imati velik utjecaj. Međutim, ne može se uvijek računati da će ih oni slijediti. Zbog toga je važno instalirati senzore za svjetla kako bi se automatski isključili kada je prostorija prazna. Također, zamjena tradicionalnih žarulja energetski učinkovitim LED žaruljama može dodatno smanjiti potrošnju električne energije. Ako je to moguće, korištenjem obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve energije, stvari bi također mogle ići na bolje.
Prihvatljiviji način grijanja
Većina ranije izgrađenih škola već se godinama grije na bazi tradicionalnih generatora koristeći lož ulje koje spada u neobnovljiva fosilna goriva. Također, takva goriva emitiraju širok spektar onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova. Ako nije moguće riješiti se generatora iz prostorija škole, treba osigurati da on bude dobro održavan i štedljiv. Osim toga, kod proizvođača treba provjeriti jamstvo i troškove održavanja. Dobra je solucija i prelazak na ekološki prihvatljive opcije, poput generatora prirodnog plina ili generatora biomase.
Štednja papira
Papir je jedan od najčešćih otpada koji se proizvodi u školama. Od bilješki i listova zadataka do ispitnih radova i zadataka pa i wc papira.
Dobra vijest je da se modernom tehnologijom može smanjiti ili čak ukloniti upotrebu papira. No, bilo kako bilo nemoguće se potpuno odvojiti od papira u školama, ali bitno je koristiti ga s mjerom i truditi se odbaciti njegovu upotrebu na svemu što je moguće. Osim toga, radionice recikliranja papira uvijek su kreativne i zabavne.
Štednja vode
Voda je jedan od bitnijih čimbenika u obrazovnim ustanovama. Njezina štednja svakako je važna za planetu pa ukoliko je to moguće, na slavinama u toaletima bilo bi dobro postaviti dozatore, odnosno slavine koje ispuste određenu količinu vode i zatim zaustave njezino nepotrebno curenje. Bitan faktor školske zgrade čini i dvorište, odnosno vrt. Poželjno je zalijevati ga kišnicom i time smanjiti dodatnu potrošnju.
Iskoristiti višak hrane
Brojne škole, s naglaskom na osnovne imaju školsku kantinu u kojoj se serviraju obroci za učenike i profesore. Višak hrane je nezaobilazan, a umjesto da se preostala hrana baci može se iskoristiti na više načina. Jedna je da se u dogovoru sa školom, višak proslijedi potrebitima, zatim je potencijalno moguće prenamijeniti je u obrok za sljedeći dan, a tu je i činjenica da su ostaci hrane i povrća biorazgradivi što je idealno da se u školskom vrtu napravi kompost u čijem kompostiranju hrane mogu sudjelovati učenici. Također razne radionice kuhanja, pripremanja zdravih grickalica kao i radionica o pripremanju novih obroka od ostataka svakako je dobar vid dodatne edukacije obrazovnih ustanova.
