Svake godine objavljuje se popis povrća i voća koje sadrži pesticide. Na vrhu liste ove godine našle su se jagode. Naime, nedavna analiza s našeg tržišta otkrila je 13 vrsta pesticida u jagodama. Paralelno, u sklopu strategije EU-a za prelazak na održiviji prehrambeni sustav, Europska komisija obvezala se do 2030. prepoloviti i uporabu i rizik od pesticida.
Upravo to je bila tema ovotjedne emisije Potrošački kod na HTV-u.
Danas oko trećine poljoprivrednih proizvoda u svijetu dolazi na tržište uz uporabu pesticida. Međutim, nijedna naranča, limun, jagoda koji sadržavaju više od dopuštene minimalne količine pesticida ne smije se prodavati u Europskoj uniji.
‘Moguće da je cijeli urod tretiran zabranjenim sredstvom’
Kako je kazao Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede, poljoprivrednici su se uvelike koristili klorpirifosom, kako bi spriječili insekte da ne oštete proizvode. Tragovi se često nalaze na uvezenom voću.
“U Hrvatskoj se do sada insekticid klorpirifos široko primjenjivao, ne samo u voćarstvu, nego i u ratarstvu. Poljoprivrednici će sada morati pronaći dobru zamjenu“, dodao je Delić.
Stručnjaci kažu da je povučen iz prodaje, ali možda ga ima na zalihama. Poljoprivrednici upozoravaju da je moguće da je cijeli lanjski urod voća, povrća i ostalog bilja tretiran tim, sada zabranjenim sredstvom. Pri tome, Jasna Bošnir iz HZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” pozdravlja direktivu EU-a.
Krivotvoreni pesticidi – veliki problem
Krivotvoreni pesticidi ogroman su problem, a struka upozorava da je riječ o rastućem kriminalu te da je oko 14 posto pesticida lažirano.
“Krivotvorine nisu ispitane i tu postoji ozbiljna prijetnja za ljude. Jako se puno primjenjuju sredstva koja nanose štetu poljoprivrednim usjevima, a da ne govorimo o svim štetnim posljedicama koje ta krivotvorena djelatna tvar može sadržavati za okoliš, upozorava Irena Brajević, izvršna direktorica Udruge proizvođača za zaštitu bilja.
Najugroženija su djeca
Istraživanja koja je provela Europska agencija za sigurnost hrane pokazala su da su, kada je riječ o pesticidima, najugroženija djeca. Testovi su pokazali, kako je rekla Jasna Bošnir iz HZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”, da te supstance djeluju neurotoksično na mozak djece i djeluju na DNK. Također, mogu kod djece izazvati autističnost i smanjeni kvocijent inteligencije.
Povučeni pesticidi u primjeni su bili čak 55 godina. Cilj je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti zaštiti ranjivih skupina, uključujući trudnice, dojenčad i djecu.
Uz jagode kao najtretiranije, prvi vrhu liste nalazi se i špinat, kruške, breskve i grožđe, no to uvijek ovisi o godini proizvodnje. Što je godina kišnija, voće i povrće će biti više tretirano, kazala je dr. Gordana Jurak, voditeljica referentnog laboratorija za pesticide NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”. Međutim, svakodnevne analize pokazuju da samo oko tri posto voća i povrća ima tvari iznad određene razine, što znači da imamo zdravstveno ispravno povrće na tržnicama i u dućanima.
Pri tome su analize pokazala je najveći problem upravo na tržnicama, budući da se uglavnom radi o prodavačima koji su stariji i nisu dovoljno educirani, tvrdi Jurak.
“Vrlo često imaju misao da je bolje tretirati više nego manje. Često imamo i preprodavače. A proizvodi u trgovinama su testirani – sigurno”, dodala je.
Bio, eko, prirodno?
“Na prvi pogled ne možemo razlikovati ekološku od konvencionalne proizvodnje – to je mit, samo analiza može pokazati je li nešto tretirano ili nije. Ekološki proizvod mora proći certifikaciju”, dodala je Jurak.
Govoreći o mogućim alternativama i bezopasnijim tvarima, prof. Aleksandar Mešić s Odsjeka za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kazao je kako su više od 99 posto pesticida koje unosimo prehranom – tvari prirodnog podrijetla, proizvode ih same biljke koje su se evolucijski prilagodile. Međutim, primorani smo koristiti različite pesticide da bismo proizveli dovoljno hrane, koja će biti financijski dostupna svim građanima, zaključio je.
