moritz-kindler-OQ55Q3vJB5o-unsplash

Pčele na krovu bečke Vijećnice godišnje proizvode 180 kilograma meda

GREEN_300_listici_sredina

Sav med ide u dobrotvorne svrhe

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Beč, grad koji je 2020. godine proglašen europskom prijestolnicom pčela, čini sve kako bi zaštitio važne oprašivače. Zahvaljujući svom zelenom pojasu i zaštićenim područjima s rascvjetanim livadama, Beč nudi dobre životne uvjete za pčele. To vrijedi čak i za središte grada gdje se može pronaći sve veći broj prikladnih zelenih površina, a i košnice se postavljaju na razna mjesta poput krova bečke Vijećnice.

Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Gradonačelnik Beča Michael Ludwig rekao je da je grad predan zaštiti pčela i podržava organsku poljoprivredu. “Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugim. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu”, kaže Michael Ludwig. O pčelama se brine vijećnički pčelar Alfred Hausk i njegov zet Michael Drachsler, a gradonačelnik često s njima obilazi košnice i kuša med.

Veliki gradovi nude razna staništa i hranu za pčele. U parkovima, uličicama i vrtovima, kao i teglama za cvijeće, pčele mogu sakupljati nektar. Pedeset posto gradskog područja Beča je zeleno, što ljeti privlači do 200 milijuna pčela. Više od 5000 košnica rasprostranjeno je po bečkim zelenim površinama, od kojih su neke smještene na vrlo neobičnim mjestima poput spomenutog krova Vijećnice, glavnog gradskog groblja ili krova hotela “25 Hours”. O njima brinu pčelari, udruge i gradske službe.

Prema istraživanju koje je Grad Beč proveo 2015. godine, tamo živi ukupno 456 različitih vrsta divljih pčela. To je jedinstveno za jedan velegrad i nenadmašeno diljem Europe. Pritom se divlje pčele u Beču razlikuju po svom izgledu. Osim onih u uobičajenom crno-bijelom ruhu tu su i bumbari te neke vrste solitarnih pčela koje se ne roje i žive same. Divlje su pčele inače poznate po svojoj miroljubivosti i tome da bodu isključivo kada ih se direktno napadne. Osim toga, važne su za oprašivanje voćaka i drugih kultiviranih biljaka koje koristimo u prehrani te su bitan dio ekosustava – naposljetku i kao hrana za ptice i manje sisavce. Zbog toga se u Beču preporučuje izbjegavanje korištenja insekticida jer oni ne uništavaju samo nametnike već i korisnu faunu insekata. Od divljih su pčela unatoč njihovoj brojčanoj prednosti ipak poznatije pčele medarice. U Europi se uzgaja samo jedna takva vrsta, takozvana zapadna medonosna pčela.

PHOTOS BY: www.stadtlandwirtschaft.wien; Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.