Ovaj kako se naziva zeleni arhitekt, kojem je nedavno dovršena gradnja nagrađivanog održivog stambenog nebodera u Tajvanu na kojem je zasađeno 23,000 stabala u svrhu apsorpcije do 13 tona ugljičnog dioksida, predstavio je svoj “Park oprašivača” koji nas zasad “samo” virtualnom realnošću na svojoj službenoj web stranici vodi u budućnost i njime želi zaštititi ekosustave kako bi zaustavio pad oprašivača poput pčela, leptira i kolibrića.

Prema podacima UN-a, od 2020. oprašivačima ozbiljno prijeti stopa izumiranja koja je 100 do 1000 puta veća od uobičajene pa je ovaj grandiozni park nevjerojatnog arhitektonskog dizajna zamišljen kao poziv na uzbunu čovječanstvu da popravi svoju raskinutu vezu s prirodom. Izgled parka podsjeća na cvijet u cvatu, a svaki je dio pomno zamišljen na temelju stvarnog izgleda biljke. Kako objašnjava arhitekt, središnji dio parka simbolizira ženske organe i njime ujedinjuje sve druge izložbene prostore.

– Od dna do vrha, plodnicu čine obrazovne spiralno strukturirane biodome, a park ima panoramski stakleni lift i dvostruko stubište, dok se njuška cvijeta pretvara u promatračku platformu koja cvjeta na nebu – kaže Callebaut.
Nadalje objašnjava arhitekt, kako se iz ovog središta parka koji je nalik saćastim strukturama, prilazi prostorijama koje su posvećene poljoprivredi budućnosti.

– Prostorno organizirane u radijalnoj ravnini, njihove su geometrije nadahnute prašnicima, muškim organima cvijeta prekrivenim peludnim zrnima. Ti su botanički staklenici za izložbu i poljoprivrednu proizvodnju zaštićeni ogromnim perianthom, nerazmnožavajućim dijelom cvijeta. Sastoji se od čaške s pet sjenica oko središnjeg parka i vjenčića od pet latica oko obradivih površina – potanko objašnjava ovaj revolucionarni arhitekt 21. stoljeća.

Da je svaki dio ovog projekta zamišljen kao ekološki najprihvatljivija gradnja, svjedoči i podatak kako je Callebaut isprojektirao da ovaj Park bude sagrađen od što je moguće recikliranijih materijala. Tako su svi staklenici projektirani korištenjem unakrsne laminirane drvene građe i recikliranih ili reciklabilnih materijala s bioizvorom. Kako bi postali zgrada s ekološki prihvatljivom energijom, masovni drveni biodomi prekriveni su fotonaponskim i termalnim solarnim štitovima koji filtriraju sunčeve zrake kako bi osigurali ravnotežu između svjetla i sjene.

– Pod svojim futurističkim kupolama, “Park oprašivača” promiče plemenitu ulogu poljoprivredne struke. Pokazuje dobre prakse u očuvanju oprašivača na više razina: namjena zemljišta, poljoprivreda, šuma i urbanost – izjavio je Belgijac.
– Vjetroelektrana također omogućuje korištenje energije vjetra i iskorištavanje toplinske inercije tla za prirodnu bioklimatizaciju prostora unutar staklenika. U stvari, dimnjaci za vjetar koriste geotermalnu energiju za hlađenje staklenika ljeti i zagrijavanje zimi, a temperatura tla se tijekom cijele godine odmara na 18 Celzijevih stupnjeva – dodao je arhitekt koji svojim projektima svakako ide korak dalje u svojoj struci i dokazuje kako i ova branša može sudjelovati i pridonijeti očuvanju planete i djelovati u harmoniji s prirodom.