Bez sumnje, Grčka je ovo ljeto patila od posljedica klimatskih promjena više nego bilo koja druga europska država – ekstremne suše, nestašica vode, toplinski valovi koji su odnijeli i ljudske živote, ali i razorni požari.

Nizak broj padalina i ekstremne suše najviše su se očitovale na akumulacijskom jezeru Mornos, koje je sagrađeno krajem 1970-ih. Kako bi se osigurala opskrba vodom grčke prijestolnice Atene, tada je potopljeno staro selo Kallia, koje nije bilo vidljivo sve do ovoga ljeta. Tijekom punjenja jezera, bilo je žrtvovano 80 zgrada, uključujući crkvu Evangelistra i osnovnu školu u Kalliu, a stanovništvo se preselilo na više područje.

Međutim, gotovo nakon pet desetljeća selo se ponovno pojavilo. Iako crkva još uvijek nije vidljiva, zbog pada razine vode u jezeru, izronila je kamena zgrada, koja je nekad bila škola.

Prema riječima mještana, razina vode ove godine pala za 40 metara i još uvijek se spušta, a strahuje se od daljnjeg isušivanja jezera.

Nestašica vode postala je velik problem za mediteranske zemlje. Posebno su ugroženi otoci preopterećeni turistima, a koji se vodom opskrbljuju iz spremnika i postrojenja za desalinizaciju. Početkom srpnja, prije nego što su visoke temperature postale svakodnevica, kako prenosi The Guardian, komunalna tvrtka za vodoopskrbu Eydap procijenila je da su razine vode u jezeru Mornos bile niže za 30% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.