Odnos tvrtki prema okolišu i očuvanju prirode moglo bi postati ključno za zaštitu planeta. Novi rad profesora računovodstva na poslovnoj školi Alliance Manchester i Sveučilištu Bocconi u Milanu poziva sva poduzeća da prepoznaju kako njihovo poslovanje utječe na prirodu. Točnije, izvješće profesora Paola Quattronea i Ariele Caglio preporučuje ponovno promišljanje korporativnog upravljanja, računovodstva i revizije kako bi se priroda mogla uzeti u obzir, prenosi Euro News.
Značajni dogovor o bioraznolikosti postignut u Montrealu ove godine obećavajući je korak u pravom smjeru za zaštitu zemlje i mora. To bi moglo pružiti praktičan način za poduzeća da se pridruže u provođenju planova u djelo. Naime, sadašnji računovodstveni sustav vuče korijene iz prve industrijske revolucije. Kodificirao ga je Adam Smith, koji je vrijednost sveo na korisnost, a zatim i na tržišnu cijenu. Ovaj sustav “prepoznaje samo proizvodnju i imovinu, ne računajući pritom kako je priroda oštećena, uništena ili eksploatirana tom proizvodnjom, stoji u radu profesora.
Kako bi se to ispravilo, profesori Quattrone i Caglio pozivaju na dodavanje odredbe za prirodu u sadašnji računovodstveni i revizijski sustav. Stavljajući prirodu u bilancu, tvrtke bi je morale prikazati u svojim financijskim izvješćima i osmisliti načine da je poprave pa čak i poboljšaju, tvrde istraživači. “Dodatak odredbe za prirodu u Izvještaju o dohotku o dodanoj vrijednosti za prirodu prisilio bi dionike da obrate ozbiljnu pozornost na to kako povezujemo naše korporativne aktivnosti s prirodom”, smatraju istraživači.
Dugoročna nada istraživača je da bi vlade, središnje banke i regulatori mogli donijeti zakone koji bi ovo učinili obveznim. U međuvremenu, dok se to ne dogodi, pozivaju korporacije i organizacije da počnu dobrovoljno dodavati prirodu u svoja financijska izvješća. “Ovaj pristup bi potaknuo tvrtke da svjesno razmotre sredstva, a ne samo ciljeve. Takav bi sustav osnažio računovođe da postanu jedni od najvećih zagovornika i pokretača očuvanja, popravka i oživljavanja bioraznolikosti“, rekao je jedan od autora studije, Ariele Caglio.
