Ekstremne vrućine za siječanj proširile su se cijelim kontinentom, a u čak osam europskih zemalja zabilježeni su najtopliji siječanjski dani ikada. Tu spadaju i Nizozemska, Bjelorusija, Litva, Latvija i Danska, države u kojima je inače siječanj obilježen snijegom i niskim temperaturama. Godina je tek na samom početku, a Europa je već oborila temperaturne rekorde.
To nije zaobišlo ni Hrvatsku. Cijeli početak tjedna bio je neuobičajeno topao, posebno u središnjoj Hrvatskoj. Zagreb se grijao na ugodnih 18 stupnjeva Celzijevih. U Sisku je najviša temperatura bila čak 18,8, a u Karlovcu 18,6 stupnjeva! U Dubrovniku je cijeli tjedan bilo pravo proljetno vrijeme, a najviša temperatura iznosila je 16,7 stupnjeva, dok je na našem najsunčanijem otoku Hvaru bilo 18,6.
U Španjolskoj su temperature izmjerene na samu Novu godinu u Bilbau bile jednake prosječnoj temperaturi u srpnju, a u Kataloniji, uključivo u glavnome gradu te pokrajine, Barceloni, vlasti su odredile štednju vode. Rekord je oborio i Vaduz, glavni grad Lihtenštajna, gdje je zabilježena maksimalna temperatura od 20 stupnjeva Celzijevih prvog dana u ovom mjesecu.
“Po prvi put, toplinski val u Europi može se mjeriti s najintenzivnijim ikad zabilježenim u Sjevernoj Americi. To je “najekstremniji toplinski val u europskoj povijesti”, komentirao je za CNN Maximiliano Herrera, klimatolog koji dugi niz godina prati temperaturne ekstreme. Kao razlog ovako toplom vremenu u siječnju, britanska meteorološka služba navodi toplu zračnu masu sa zapadne obale Afrike koja se kretala preko Europe.
Razlog – klimatske promjene?
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kažu da se nastavlja iznadprosječno toplo vrijeme, ali da će jutra na kopnu biti hladna, a ponegdje će biti i mraza. Pritom, meteorolozi upozoravaju da je prerano ovu ekstremnu vrućinu s pouzdanjem pripisati klimatskim promjenama. S druge pak strane, znanstvenici upozoravaju da su ekstremni vremenski događaji sve češći i intenzivniji te da ih se treba konstantno bilježiti i pratiti.
“Povećanja prosječnih globalnih temperatura uzrokovana ljudskim aktivnostima kao što je izgaranje fosilnih goriva povećavaju vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda”, rekla je Rebecca Oakes, klimatska znanstvenica u Met Officeu.
Planet se već zagrijao za 1.1 stupnja Celzijev u odnosu na predindustrijsko doba i temperature će nastaviti rasti ako vlade diljem svijeta ne učine korake potrebne za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, naglašava BBC.
