luis-villasmil-mlVbMbxfWI4-unsplash

Ovo je veliko: Kao što su ‘eksplodirala’ IT zanimanja, tako bi se sada mogao dogoditi ‘boom’ sa zelenim radnim mjestima

GREEN_300_listici_sredina

Veliki izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma

Revolucija zelenih vještina ima potencijal transformirati naše radne živote na isti način na koji je to učinio uspon Interneta i digitalne povezanosti, ali ne prepoznajemo razmjere potrebnih promjena.

U vremenima uspona automatizacije i generativne umjetne inteligencije koja napreduje velikom brzinom, postoji prijetnja da ista preuzme određena radna mjesta.

No, Svjetski ekonomski forum nameće novo područje o kojemu se, smatraju, ne govori dovoljno: klima i zanimanja koja se tiču klime. Kako nemamo izbora nego iz temelja promijeniti način na koji radimo i živimo ako želimo spasiti svoj planet, pojavljuje se sve više tzv. “zelenih radnih mjesta“.

Naime, zemlje diljem svijeta postavile su ambiciozne ciljeve za postizanje neto nule do 2050. godine – što zahtijeva seizmičke promjene u globalnim gospodarstvima i industrijama kako bi se promijenio način upravljanja, ali i života uopće. Paralelno, i vlade i kompanije ozbiljno traže kako ovu zelenu tranziciju pokrenuti još brže. Vlade određuju nacionalni smjer, dok organizacije preustrojavaju svoje poslovne modele kako bi i same doprinijele razvoju. Tu će ključni ulogu odigrati zelena radna mjesta.

Zelena radna mjesta

Kako izvještava Svjetski ekonomski forum, pozivajući se na podatke LinkedIna u izvješću “Budućnost poslova”, zapošljavanje za zelene poslove nadmašilo je ukupnu stopu zapošljavanja na globalnoj razini i to čak četiri godine zaredom. Riječ je o poslovima poput analitičara održivosti, stručnjaka za održivost te menadžmenta održivosti, koji se nalaze na LinkedInovim popisima najbrže rastućih radnih mjesta.

No, revolucija zelenih poslova ne tiče se samo menadžmenta. Naprotiv, tu spadaju i inženjeri koji mogu izgraditi i voditi vjetroelektrane, solarne elektrane i slične projekte, ili konkretne primjene zelenih vještina u vođenju poslovanja – od financija pa nadalje.

Kakve vještine se traže?

Dok je globalna potražnja za zelenim vještinama porasla za 40 posto od 2015. godine, samo 13 posto radne snage zapravo posjeduje vještine koje organizacije trebaju i žele. U tom je kontekstu vidljivo da kao društvo ne napredujemo dovoljno brzo, odnosno nemamo dovoljan broj stručnjaka s vještinama koje su nam potrebne kako bi ispunili ambiciozne klimatske ciljeve.

Većina zelenih vještina koristi se u poslovima koji se tradicionalno ne smatraju zelenima, kao što su upravitelji voznih parkova, znanstvenici koji obrađuju podatke ili zdravstveni radnici. Pri tome, revolucija zelenih vještina ima potencijal transformirati naše radne živote na isti način na koji je to učinio uspon Interneta i digitalne povezanosti, ali ne prepoznajemo razmjere potrebnih promjena.

Tko stoji najbolje?

Paralelno, podaci LinkedIna pokazuju da zelene vještine već pomažu transformirati sektore koji koriste fosilna goriva u zemljama s visokim emisijama.

Konkretnije, dok su Indija, SAD i Njemačka jedni od najvećih emitera stakleničkih plinova, te zemlje također bilježe jedan od najbržih rasta zelenih vještina u takvim industrijama. Njemačka usvaja više zelenih vještina u svojoj proizvodnoj industriji od svjetskog prosjeka, dok Indija i SAD prednjače u sektorima nafte i plina te rudarstvu, pri čemu radnici prijavljuju više zelenih vještina u usporedbi s tim sektorima u drugim zemljama.

Generalno gledano, riječ je o pozitivnom pomaku. Upravo u tim industrijama treba doći do najznačajnijih promjena kako bismo smanjili emisije i postigli klimatske ciljeve.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels, WWF / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.