Temperature na Zemlji nažalost nastavljaju rasti, topeći ledene kape i ubrzano podižući razine mora. Mnoge zemlje unaprijed razmišljaju o tome kako se pripremiti za budućnost te se stvaraju planovi o urbanizaciji mora kako bi spriječili da gradovi potonu i nestanu. Arhitektonski studio Estudio Focaccia Prieto doskače problemu sa svojim prijedlogom Polimeropolisa, ogromnom skupinom plutajućih, samoodrživih gradova koji bi rješavali nekoliko problema odjednom.
Stvaranje plutajućeg grada u Tihom oceanu je predloženo baš iz razloga jer se tamo nalazi poznati, teško zagađeni, Tihooceanski Otok Smeća. Ova ogromna nakupina plutajućeg smeća najveća je nakupina oceanske plastike na svijetu, veličine oko 1,6 milijuna četvornih kilometara, i nalazi se između Havaja i Kalifornije.
Polimeropolis tako predlaže urbanizaciju Velikog pacifičkog otoka smeća s nizom divovskih plutajućih otoka koji čiste ocean. Iako to ne zvuči tako privlačno, ideja je stvoriti nastanjive prostore i koristiti otpad koji se može reciklirati i druga održiva sredstva za napajanje gradova i stvaranje obnovljivih sustava unutar njih.
Predstavljen kao skalabilni model grada, konceptualni projekt sastoji se od niza urbanih prstenova različite namjene, od kojih svaki sadrži skupinu staništa dok okružuje ogromnu oceansku lagunu. Okružujući otoke, tim u Estudio Focaccia Prieto stvara granicu za skupljanje otpada od mreža i vegetacije povezane s fitoremedijacijom, koja ograničava prolaz mikro plastike i pročišćava vodu. Time se postiže dezinficirano okruženje u kojem mogu cvjetati i morski i ljudski životi.
Divovski plutajući otok koji čisti ocean će prvenstveno biti izgrađen od recikliranih plastičnih ostataka koje nalazi u vodi. Otpad će se drobiti i zbijati na licu mjesta u plutajućim tvornicama namijenjenim proizvodnji komponenti potpuno recikliranog građevinskog sustava.
Polimeropolis je također dizajniran da bude samoodrživ. Koristiti će se plimno kretanje za proizvodnju električne energije, obrnutu osmozu za stvaranje pitke vode, uzgoj flore i faune za proizvodnju hrane, stvarajući u osnovi ono što se može nazvati kružnim gospodarstvom.
Svaki od ovih gradova su urbana područja mješovite namjene, u kojima bi se nalazilo oko četiri tisuće stanovnika, a u njima se nalaze produktivna i komercijalna područja za slobodno vrijeme i brojni zabavni sadržaji. Kako se urbanizacija bude razvijala, postojat će otoci namijenjeni parkovima i rekreaciji, zračnoj luci i marini te hotelskim odmaralištima za ekoturizam gdje će ljudi moći posjećivati i učiti o sustavima koji se koriste za sanitaciju otoka smeća.
“Ovaj je projekt poziv na akciju za promišljanje načina na koji proizvodimo, trošimo i odlažemo stvari, promičući kružno gospodarstvo koje nastoji zatvoriti petlje tokova materijala i dati prioritet ponovnoj uporabi i recikliranju resursa. Riječ je o prijedlogu nove paradigme urbanizacije koja nastoji pomiriti potrebe ljudske vrste s očuvanjem i poštivanjem okoliša. Ne rješava samo probleme uzrokovane prekomjernom proizvodnjom smeća, već stvara i novi ekosustav i način života”, napominje za strane medije glavni arhitekt, Juan Manuel Prieto.
Ovaj fantastičan projekt, osim što nudi realno rješenje različitih problema, tu je i da potakne ljude da razmišljaju o tome kako “proizvodimo, trošimo i raspolažemo stvarima”. Nadamo se da će projekt dobiti zeleno svjetlo i u sljedećih nekoliko godina krenuti u razvijanje.
