Ovaj pčelinji zid u stijenama stoljetna je tradicija za očuvanje jedinstvenih oprašivača

GREEN_300_listici_sredina

Tradicijske nastambe na visinama

Kineska provincija Hubei dom tisućama pčela. Naime, okomiti zid stijene u planinama prirodnog rezervata Shennongjia, dom je za preko 700 drvenih kutija koje čine jedno od posljednjih utočišta za domaće divlje pčele u zemlji. Održavanje kućica pčelarima je zbog neprilagođenog terena iznimno zahtjevno, a navodno ova tradicija postavljanja kućica traje već stoljećima.

Pčele, ta divna stvorenja koja proizvode med i bez čijeg bi odsustva nestao i svijet. To vrlo dobro znaju i u kineskoj provinciji Hubei koji je dom tisućama pčela. Naime, okomiti zid stijene u planinama prirodnog rezervata Shennongjia, dom je za preko 700 drvenih kutija koje čine jedno od posljednjih utočišta za domaće divlje pčele u zemlji. Pčelarstvo se u Kini provodi već od 2. stoljeća nove ere, a otprilike polovica svjetske zalihe meda dolazi upravo iz ove azijske zemlje, ali malo njih zna da je više od 80 posto domaće pčelarske populacije sada izumrlo. Popularno poznat kao “zid košnica”, ovo jedinstveno utočište za pčele sastoji se od nekoliko stotina drvenih kutija smještenih sa strane strme stijene, na oko 4,000 metara nadmorske visine. Kutije su namijenjene privlačenju divljih pčela s tamošnjeg područja da se nasele, a većinu njih doista i naseljavaju tisuće obitelji pčela u svakom trenutku.

Budući da su košnice tako gusto zbijene, da bi se došlo do viših kutija, pčelari moraju koristiti one niže kao stepenice, pokušavajući zadržati ravnotežu. Onima pri vrhu može se pristupiti samo užetom, s vrha litice. To je težak zadatak, ali neophodan, budući da je položaj košnica na nepristupačnom mjestu namijenjen zaštiti njihovih stanovnika – pčela, ali i zaštiti meda od medvjeda. Ono što rezervat prirode Shennongjia čini tako posebnim za pčelarstvo je prisutnost nekoliko različitih klimatskih zona – suptropskih, toplih umjerenih, umjerenih i hladnih umjerenih područja i to sve na jednom području, što u osnovi jamči doista raznoliku floru (preko 1131 biljnih vrsta) i faunu. Prema nekim navodima, ovaj običaj gradnje tzv. pčelinjeg zida započeo je još prije nekoliko tisuća godina i zadržao se do danas i to u trenutku kada se svijet bori s klimatskim promjenama, a svaki način da se zadrže oprašivači na zemlji je zlata vrijedan. 

PHOTOS BY: Facebook, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.