annie-spratt-F3BpWny0lFU-unsplash

Ovaj mali grad zahvaljujući geotermalnoj energiji uskoro postaje potpuno ugljično neutralan

GREEN_300_listici_sredina

Zeleni Reykjavik

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Reykjavik je prvi grad koji je implementirao geotermalnu energiju za gradsko grijanje, a danas gotovo sve svoje potrebe za električnom energijom i grijanjem dobiva iz obnovljivih izvora. Reykjavik želi postati ugljično neutralan do 2040., a do 2050 planira biti potpuno bez fosilnih goriva.

Reykjavik, glavni grad Islanda, relativno je mali grad. U samoj općini Reykjavik živi otprilike 1/3 stanovništva Islanda (2021. je zabilježeno 344.000 stanovnika), dok nešto manje od 2/3 stanovništva Islanda živi u regiji Reykjavik koja obuhvaća 6 općina uključujući i sam grad Reykjavik. Island je ispred bilo koje druge zemlje u kapacitetu za proizvodnju geotermalne energije po stanovniku. Nekoliko velikih geotermalnih elektrana osigurava većinu potreba stanovništva za grijanjem i toplom vodom u području Reykjavika. Otprilike 95% zgrada se grije zahvaljujući geotermalnim grijanjem.

Dok gradovi diljem svijeta pokušavaju smanjiti svoj ugljični otisak, Reykjavik nastavlja predstavljati vodeći primjer za ono što znači biti zeleni svjetski grad. Važno je napomenuti da mnogi gradovi diljem svijeta imaju barem nekoliko lako dostupnih izvora prirodnih resursa koji mogu generirati obnovljivu energiju, bilo da je to solarna energija, vjetar, hidroelektrana, biomasa i/ili geotermalna energija. No, isto tako je važno napomenuti da Island ima više prirodnih geotermalnih i hidroelektričnih resursa od većine drugih gradova na svijetu, zbog čega ima obilje mogućnosti za korištenje obnovljive energije.

Islandska proizvodnja obnovljive energije gotovo je učinila zemlju energetski neovisnom u pogledu grijanja i proizvodnje električne energije. Geotermalna energija i hidroelektrična energija već upravljaju gospodarstvom Reykjavika. Međunarodno vodeći zeleni grad u Općinskom planu Reykjavika 2010.-2030. razvijene su strategije za smanjenje stakleničkih plinova u cijelom gradu, daljnji razvoj obnovljive energije, energetsku učinkovitost, zelenu gradnju i održivi javni prijevoz, te sadrži plan gradskih četvrti, plan susjedstva i procjenu utjecaja na okoliš.

Reykjavik također nastoji biti u potpunosti bez fosilnih goriva do 2050. pa smanjuje broj benzinskih postaja u nastojanju da se u gradu prestanu koristiti konvencionalna motorna vozila s unutarnjim izgaranjem i da ih u potpunosti zamijene električnih vozila. Glavni grad Islanda želi postati ugljično neutralan do 2040., a to nastoji ostvariti nametanjem strogih ograničenja širenju urbanih područja i poboljšanjem učinkovitosti javnog prijevoza. Gradski sustav javnog prijevoza čeka značajno restrukturiranje kako bi se povećao broj ljudi koji ga koriste sa 4% na 12% do 2030. godine.

Unaprjeđenju ovog grada također pridonose inicijative kao što su The GREEN Program i škola energetike na Sveučilištu Reykjavik koji provode istraživanja i obrazovanje o tehnologijama obnovljive energije i održivim gradskim praksama. Reykjavik je postao jedan od prvih svjetskih gradova koji koriste obnovljive izvore energije za veliku većinu gradskog grijanja i upotrebe električne energije. Ostali gradovi koji pokušavaju biti 100% obnovljivi su: San Diego u Kaliforniji, Kopenhagen u Danskoj, Oslo u Norveškoj, Vancouver u Kanadi, Freiburg u Njemačkoj i Vaxjo u Švedskoj.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.