Butlin’s u Somersetu, na obali jugozapadne Engleske, uopće ne djeluje kako područje gdje bi rasla šuma, ali upravo ondje, skrivene u stijenama, znanstvenici sa Sveučilišta Cambrige i Cardiff pronašli su fosilne ostatke najstarije šume na svijetu.
Prema dostupnim nalazima, vjeruju da ova šuma datira otprije 390 milijuna godina i time je po svojoj starosti nadmašila prethodnu rekorderku, koja je pronađena u New Yorku, za više od četiri milijuna godina.
View this post on Instagram
Studija je proučavala stijene iz razdoblja devona, odnosno četvrog razdoblja paleozoika, geološkog razdoblja koje je bilo na Zemlji prije 419 milijuna do 358 milijuna godina, a smatra se da se tada život počeo širiti na kopno.
Penjući se na najviše morske litice u jugozapadnoj Engleskoj, od kojih su neke dostupne samo brodom, znanstevnici su otkrili ostatke debla i grančica drevne šume. Međutim, prema fosilnim ostacima, ova drevna šuma nimalo ne nalikuje današnjim šumama jer stabla, kako pokazuje rekonstrukcija, izgledaju kao današnje palme, tanka su i šuplja u središtu debla, a umjesto lišća, imala su grančice. Nadalje, u usporedbi s modernom šumom, bila su i znatno niža, ne iznad četiri metra.
Znanstvenici pretpostavljaju da su grančice, nakon što bi pale, pružale utočište nekim od najranijih životinja, a na tlu su otkriveni i fosilizirani tragovi jednog od ranih beskralježnjaka.
Prema mišljenju profesora Daviesa, jednog od znanstvenika ove studije, drevna šuma, osim što je pružala utočište ranoj fauni, bila je i snažna sila u oblikovanju zemljišta. “Razdoblje devona temeljito je promijenilo život na Zemlji, način interakcije vode i zemlje budući da su stabla i druge biljke pomogle stabilizirati sediment kroz svoje korijenske sustave”, objasnio je Davies za strane medije.
