at-BLQ1075NRZ0-unsplash

Otkriće znanstvenika: Korov je super biljka i mogla bi uskoro imati vrlo važnu ulogu

GREEN_300_listici_sredina

Fotosinteza koja obećava

Nije neka novost da se svijet trenutno nalazi u izazovnim vremenima, a budućnost koja nam dolazi bit će uistinu neizvjesna. Klimatske promjene već su sada uzele danak, pa je svako otkriće koje će nam pomoći u preživljavanju veliki plus. Tako su znanstvenici sa Sveučilišta Yale objavili kako korov može biti super biljka, koja se odlično prilagođava na sušna područja te bi time mogla pomoći oko nestašice hrane koja nas potencijalno očekuje.

Diljem svijeta istraživači tragaju za biljkama i načinima kako floru i faunu prilagoditi budućnosti pogođenoj klimatskim promjenama. Jedno takvo otkriće dolaz i sa Sveučilišta Yale gdje su otkrili da je korov super biljka koja može pomoći u razvoju jakih usjeva otpornih na sušu. Utvrđeno je da “Portulaca oleracea”, također poznata kao portulak, odnosno biljka iz porodice tušnjovka ima jedinstven mehanizam fotosinteze koji ga čini otpornijim na sušu.

Istraživači su objavili nalaze u časopisu “Science Advances”, a studija detaljno opisuje jedinstvene karakteristike korova i zašto se može koristiti za budući genetski inženjering drugih usjeva. “Ovo je vrlo rijetka kombinacija svojstava i stvorila je neku vrstu ‘super biljke’, one koja bi mogla biti potencijalno korisna u nastojanjima kao što je uzgoj usjeva”, rekla je Erika Edwards, profesorica ekologije i evolucijske biologije na Sveučilištu Yale i koautorica studije. 

Fotosinteza je u središtu načina na koji biljke, kao i super biljke preživljavaju suše i bolesti. Različite biljke razvile su načine za poboljšanje svoje fotosinteze. Na primjer, kukuruz i šećerna trska koriste fotosintezu C4, koja omogućuje biljkama da ostanu produktivne čak i na visokim temperaturama. S druge strane, sukulentne biljke, poput kaktusa, koriste vrstu fotosinteze poznatu kao CAM što omogućuje biljkama da napreduju u pustinjama i drugim suhim područjima.

C4 i CAM su napredni sustavi fotosinteze koje su biljke postigle kroz godine evolucije i prilagodbe. Iako imaju različite funkcije, koriste iste biokemijske putove da djeluju kao “dodaci” konvencionalnoj fotosintezi. U početku se mislilo da C4 i CAM fotosinteza djeluju neovisno. Istraživači koji stoje iza studije izvijestili su da su otkrili da C4 i CAM rade besprijekorno dobro u istim stanicama portulaka. Ovo otkriće sada otvara put novom genetskom inženjeringu.

“Što se tiče inženjeringa CAM ciklusa u usjeve C4, kao što je kukuruz, još uvijek ima puno posla prije nego što to postane stvarnost”, rekla je stranim medijima Edwards. “Ali ono što smo pokazali je da se dva puta mogu učinkovito integrirati i dijeliti proizvode. C4 i CAM su kompatibilniji nego što smo mislili, što nas navodi na sumnju da postoji mnogo više C4+CAM vrsta koje čekaju da budu otkrivene”, dodaje.  Takvo bi otkriće moglo pomoći u spašavanju svijeta u vrijeme kada su klimatske promjene povećale nesigurnost proizvodnje hrane. 

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.