Čak 80 posto automobila kupljenih u Norveškoj u posljednjih godinu dana su električni automobili, što ih čini predvodnicima mobilnosti koja ima pogon na baterije, javlja The New York Times.
Toj je zemlji cilj ukinuti prodaju automobila koje pokreće gorivo već 2025. godine, svi autobusi u gradu bi trebali biti na električni pogon već do kraja godine, a Tesla je tamo već danas prodavaniji od Renaulta i Fiata.
Kritičari električnih automobila često ističu njihove mane kao što su nepouzdani punjači i duga čekanja za punjenje dok je potražnja velika. Neki ističu i potencijalne probleme s trgovcima automobila, posebice onima koji rade na malo, i mehaničarima. No, sudeći prema iskustvu Norveške, sve su to izazovi koji su rješivi.
Čisti zrak i tišina
A prednosti novog sustava su već osjetne.
Zrak u Oslu je već sada čišći, a zvučno zagađenje je također značajno manje. Od 2009. su emisije stakleničkih plinova u ovome gradu pale za 30 posto, a nije došlo do masovne nezaposlenosti radnika na benzinskim postajama, kao ni do kolapsa električne mreže.
U Norveškoj električne automobile promoviraju još od 1990-ih – vozila na baterije bila su oslobođena poreza na dodanu vrijednost i uvoza, pa čak i cestarine. Osim toga, tamošnja Vlada je i subvencionirala izgradnju brzih punionica, što je ključno u zemlji koja je velika gotovo kao Kalifornija, a ima samo 5,5 milijuna ljudi.
Paradoks izvoza fosilnih goriva
Određeni izazovi, kako je već spomenuto, ipak postoje. Recimo, električni su automobili značajno teži od “regularnih”, zbog čega dolazi do zagađenja prilikom trenja gume o cestu. Isto tako, vlasnicima stanova ponekad nije lako naći mjesto na koje bi spojili svoj automobil na punjenje. Radi se na tome da se što više punionica instalira na ulice, mada je istovremeno cilj i u najvećoj mogućoj mjeri ukloniti aute s ulica.
Plan je da do 2030. godine u Oslu uopće ne bude emisije ugljikovog dioksida. Ipak, postoji jedan paradoks – iako sami žele ukinuti korištenje plinova, od fosilnih goriva koje proizvode i izvoze su prošle godine zaradili 180 milijardi dolara.
Iako je određeni dio ljudi smatrao da će električni automobili promijeniti cijele industrije, u Norveškoj nije došlo do značajnog porasta nezaposlenosti među automehaničarima. Električna vozila ne trebaju mijenjati ulje i zahtijevaju manje održavanja od benzinskih automobila, ali se ipak kvare. A postoji i veliki broj benzinskih automobila koji se još uvijek voze i kojima će još godinama trebati održavanje.
Električna vozila otvaraju radna mjesta u drugim industrijama. U Fredrikstadu, 55 milja južno od Osla, bivša čeličana postala je centar za recikliranje baterija. Radnici, uključujući neke koji su radili u željezari, rastavljaju baterije. Stroj zatim usitnjava pakete kako bi odvojio plastiku, aluminij i bakar od crne mase koja sadrži ključne sastojke poput litija, nikla, kobalta, mangana i grafita.
Adio, benzinci
Tvornica, u vlasništvu Hydrovolta, prva je od nekoliko tvornica koje tvrtka planira izgraditi u Europi i Sjedinjenim Državama. Za sada se nema puno toga za reciklirati, ali na kraju bi reciklirane baterije mogle uvelike smanjiti potrebu za rudarenjem.
Ako se itko mora brinuti za svoj posao, onda su to trgovci automobilima. Gotovo potpuni nestanak benzinskih i dizelskih vozila iz salona promijenio je red u industriji. Tesla, recimo, zauzima čak 30 posto tamošnjeg tržišta, a raste i prodaja električnih automobila kineskih tvrtki poput BYD i Xpeng. Ako se taj obrazac ponovi drugdje u Europi i Sjedinjenim Državama, neki etablirani proizvođači automobila možda neće preživjeti.
