Svijet je sve bučniji, a porast zvučnog onečišćenja šteti ljudima, životinjama, pa čak i biljkama. U Europi, jedna od pet osoba izložena je buci koja može naštetiti njihovom zdravlju. Zvučno zagađenje može dovesti do metaboličkih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pa čak i srčanih udara. Oko 48.000 slučajeva srčanih bolesti i 12.000 preranih smrti godišnje pripisuje se kontinuiranoj izloženosti visokim razinama buke. U New Yorku 90% korisnika javnog prijevoza izloženo je razinama buke koje znatno prelaze sigurnosne granice i mogu dovesti do nepovratnog oštećenja sluha.
Širom svijeta vjerojatnije je da će siromašniji ljudi živjeti u blizini industrijskih postrojenja, odlagališta otpada ili velikih cestovnih prometnih mreža, a zbog toga su izloženi većem zvučnom zagađenju nego stanovnici istih gradova koji žive u zelenim oazama gradova. Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, ta se nepravda često proteže među etničkim skupinama.
“Ako je stan ili kuća na glavnoj cesti, češće su stanarine puno niže”, rekao je Thomas Myck, stručnjak za zagađenje bukom u Saveznoj agenciji za okoliš (UBA). “To znači da će ljudi koji niže platežne moći vjerojatnije živjeti na bučnim cestama.”
Ljudi nisu jedini koje smeta buka. Istraživanja su pokazala da sve životinjske vrste mijenjaju svoje ponašanje zbog toga. Primjerice, gradske ptice često pjevaju glasnije, a glasovne promjene su također uočene kod insekata, skakavaca i žaba koji žive u blizini autocesta. Čak i u udaljenim ekosustavima životinje su sve više uznemirene bukom.
Zagađenje bukom ometa parenje, briga o potomcima i mjesto plijena, rekao je Myck. “Na cijelo njihovo stanište jako negativno utječe buka.”
U SAD-u se onečišćenje bukom udvostručilo u više od polovice svih nacionalnih parkova posljednjih godina. Glavni uzrok veće razine buke u zaštićenim prirodnim područjima su ceste, rudarski projekati, vađenja plina i nafte te drvna industrija. Zbog toga se ptice sele i prestaju širiti sjeme biljaka.
Kako utišati svijet?
Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), drveće i grmlje u gradovima moglo bi smanjiti zvučno zagađenje. Velike biljke raspršuju i prigušuju buku, ali stvaraju i ugodniju mikroklimu i gradski pejzaž.Međutim, neki stručnjaci su skeptični.
“Buka praktički prolazi kroz njih”, rekao je Myck. “Zvučna izolacija je jedino rješenje. Bilo bi učinkovitije da se što više smanjiti promet u gradovima, ograniči brzina na 30 kilometara na sat u više ulica, promovira javni prijevoz, pješačke zone i električna vozila te izgrade dobre biciklističke staze.”
U Francuskoj vlasti testiraju kameru za kontrolu zvučnog zagađenja. Uređaj je dizajniran za otkrivanje nepropisno glasnih vozila. U fokusu nisu samo gradovi, već i ruralne turističke destinacije. Kršenje ograničenja buke ubuduće će se novčano kažnjavati.
Uz smanjen promet u gradovima mogao bi se dobiti prostor za biciklističke staze i parkovi za povećanje zelenih površina. To bi također moglo učiniti mikroklimu u gradovima ugodnijom i unaprijediti kvalitetu života stanovnika. Znanstvenici su pokazali da su ljudi manje pod stresom kad su izloženi prirodnim zvukovima kao što su pjev ptica, zvuk vode i slično.
