Zbog klimatskih promjena sve je veći pritisak na proizvođače kave diljem svijeta. Na taj problem znanstvenici upozoravaju već dulje vrijeme, tvrdeći pritom da bi omiljeni napitak uskoro mogao postati luksuzna roba.
Naime, obilne kiše ne prestaju padati na području Viktorijinog jezera u istočnoj Ugandi. Riječ je o nagovještaju potencijalnih katastrofa za tamošnje gospodarstvo, tvrdi Roman Grüter, bioznanstvenik sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu.
Zbog sve većih temperaturnih razlika i klimatskih promjena, lokalni uzgajivači se više ne mogu pouzdati u vremensku prognozu. Paralelno, i drugi poljoprivrednici u regiji izvještavaju o velikim gubicima u prošlosezonskoj žetvi.
Sve skuplja kava
Ugandska vlada želi povećati proizvodnju kave na 20 milijuna vreća godišnje do 2030. i potisnuti Etiopiju kao najvećeg proizvođača kave u Africi, no znanstvenici su skeptični prema njihovim planovima jer gubitak usjeva ukazuje na ozbiljan i dugoročan problem.
“Primjećujemo da klimatske promjene povećavaju pritisak na uzgajivače kave u gotovo svim regijama svijeta”, tvrdi znanstvenik Grüter ističući pritom da to direktno utječe na cijenu kave.
Kako prenosi Index, prošle je godine europski statistički ured Eurostat upozorio da bi kava mogla postati luksuzna roba. Uz opću inflaciju, kao glavni krivac se spominje sve manje usjeva, što je posljedica klimatskih ekstrema.
Problemi i u Brazilu
Osim u Ugandi, taj je problem vidljiv i u Brazilu. Kako je rekao Márcio Ferreira, predsjednik brazilskih izvoznika kave, posljednjih su godina brazilski uzgajivači svjedočili sve većim klimatskim katastrofama.
Velika suša u državi Espírito Santo, ključnome proizvođaču kave robuste u Brazilu, već je utjecala na lošiju žetvu u zemlji s 13 milijuna stanovnika.
Takvi događaji, tvrde znanstvenici, nimalo ne iznenađuju s obzirom na okolnosti.
Stručnjak Grüter i njegov istraživački tim otkrio je da kava znatno više pati od klimatskih promjena u odnosu na ostale izvozne proizvode poput avokada ili indijskih oraščića.
“Posebno zrno arabice vrlo je osjetljivo i loše reagira na više temperature”, tvrdi.
Naime, biljka kave voli toplu, vlažnu klimu tropskih krajeva. Slično kao kod vinove loze, promjene temperatura i promjene koje nastaju u tlu odmah se uočavaju u okusu i kvaliteti. Dugoročno i globalno gledano, sve više temperature pravi su raj za štetočine čak i na visinama koje su se prije smatrale sigurnima.
Slamka spasa
Christoph Gornott, voditelj Odjela za analizu agroekosustava na njemačkom Sveučilištu u Kasselu i Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime, vidi velik potencijal za uspješan uzgoj kave u mješovitim kulturama.
Tvrdi da više biljke stvaraju sjenu za usjeve kave, štite tlo od erozije nakon obilnih kiša i povećavaju sadržaj ugljika i hranjivih tvari u tlu.
Ovakva vrsta uzgoja pridonosi i sprečavanju rasta temperatura – ali samo do jednog Celzijeva stupnja.
“No sadašnje nam prognoze predviđaju zatopljenje od tri Celzijeva stupnja. A u tom temperaturnom rasponu dosežemo granicu koja nam neće omogućiti primjenu mjera za prilagodbu”, upozorava Gornott.