Da održivost postaje novi način poslovanja, jasno je po brojnim projektima koji pomiču granice društvene odgovornosti proteklih godina. No, da održivost postaje jedan od strateških odjela kompanija, zanimljiva je novost. Baš kao što tvrtke planiraju svoje proizvodne, prodajne ili financijske aktivnosti, sve više se ističe potreba za planiranjem strategije održivosti. O čemu je točno riječ, što joj je u opisu posla i kako teku njezine svakodnevne aktivnosti, u razgovoru za Green.hr otkrila nam je Sara Foršek, voditeljica održivosti Raiffeisen banke.

Voditeljica ste održivosti u RBA banci. No, uobičajeno se pojam održivosti povezuje s tvrtkama koje se bave proizvodnjom ili logistikom i vjerojatno se većina pita što znači održivost kad je u pitanju banka. Možemo li za početak otkriti na što se odnosi održivost u banci kao što je vaša?

Zadaća svih poduzeća je poslovati održivo i  društveno odgovorno. Pa tako i banke koja se može istaknuti financiranjem i podupiranjem klijenata i projekata koji su održivi i od velike važnosti za zajednicu.  Također, važno je promovirati ovakvo usmjerenje unutar organizacije i zato radimo na dizanju svijesti naših djelatnika.  Primjerice, iniciramo projekte koji imaju pozitivan utjecaj na zajednicu i okoliš, pratimo način na koji se zbrinjava otpad unutar organizacije te potičemo alternativne načine dolaska na posao. Naravno, održivost nema samo zelenu dimenziju. Ima i dvije druge, jednako važne: društvenu i upravljačku koje kao kolektiv pokazujemo kroz poticanje rodne ravnopravnosti. Također, jedina smo od većih banaka u Hrvatskoj koja ima predsjednicu Uprave i među rijetkim koja ima jednak omjer ženskih i muških članova Uprave i menadžera.

Ovo područje je u većini kompanija relativno novo. Na koji način i koji tip obrazovanja i poslovanja vas pripremi za poslove održivosti i tko sve čini vaš tim?

Kada sam prihvatila poziciju voditeljice održivosti prije otprilike dvije godine, imala sam načelnu sliku što održivost kao pojam znači. Ubrzo sam krenula u analizu poslovanja banke i područja održivosti te proučavanje što radi naša matična Banka RBI koja je jedan od lidera u ovom području u bankarskom sektoru. Upravo su nedavno postali potpisnici UN globalnih načela odgovornog poslovanja. Održivost kao tema je prisutna u brojnim dijelovima banke.  Kako bismo sve objedinili kreirali smo platformu Yellow goes Green koja je kuća za business projekte, klijente, društveno odgovorno poslovanje i naše djelatnike.

Iz vaše perspektive, koliko je važno privatno i intimno živjeti “održivo” ako se želite tome posvetiti i profesionalno? Može se odvojiti “održivo” za vrijeme radnog vremena od privatnog života i životnog stila?

U principu je neodvojivo. Ako radite suprotno od onog što promovirate, to je onda lažna priča koja će se vrlo brzo raspasti. Često znam reći kako održivost nema alternativu.

Na što ste trenutno fokusirani i koji su to projekti kojima se bavite?

Uz projekte od prošlih godina kao što je Boranka – pošumljavanje opožarenih područja Dalmacije, novog projekta ,“Na sunčanoj strani”  Zelene energetske zadruge čiji je cilj podržati ljude u Hrvatskoj da u svoje domove uvedu solarnu energiju, ove godine planiramo i projekt financijskog opismenjavanja. Također, uskoro krećemo s projektom čija je primarna uloga minimizacija štetnih utjecaja na okoliš.

Često spominjete doprinos zajednici i pozitivan utjecaj na zajednicu, no, je li vaše djelovanje usmjereno i na zelene navike vaših djelatnika i na koji način?

Interno se osnažujemo kako bi bili što uspješniji u provođenju ideja i nužnosti minimiziranja printanja, recikliranja i zbrinjavanja otpada.  Aktivno potičemo volontiranje i sudjelovanje naših djelatnika u projektima koje radimo te imamo u planu radionice i edukacije usmjerene k održivom načinu života.

Za razliku od većine drugih segmenata poslovanja u banci koji se jasno valoriziraju brojkama i bilancama, na koji način vi ocjenjujete rezultate i uspješnost u segmentu održivosti? Je li to samo dojam i imidž ili postoje konkretni i mjerljivi čimbenici održivosti?

Kao što postoji financijsko izvještavanje, tako postoji i nefinancijsko izvještavanje gdje ponovno moram spomenuti našu matičnu kuću RBI koja svake godine izdaje izvrstan “Sustainability report”. U njemu se vrlo detaljno navodi sve što je odrađeno na području održivosti i društveno odgovornog poslovanja u cijeloj RBI grupaciji. Cilj je da jednog dana isti dokument izdamo i na lokalnoj razini.

Imate li feedback od klijenata i mislite li da vaši klijenti prepoznaju i percipiraju ove aktivnosti kao pozitivan kriterij?

Klijenti su pohvalili naš Yellow goes Green i rekli da i oni žele biti dio naše priče. Drago nam je da pokazujemo pozitivan primjer organizacije koja osluškuje potrebe lokalne zajednice i aktivno odgovara na njih.

Kako vas kolege doživljavaju, jeste li za njih u neku ruku “zeleni redari” ili shvaćaju i prihvaćaju vaše prijedloge i projekte?

Kolege stalno dolaze s prijedlozima kako bi mogli poboljšati neke prakse unutar banke. To je bila i naša zamisao. Potaknuti ih na uključivanje i osnažiti da budu nosioci promjena. Ako će biti održivi na poslu, bit će i u privatnom životu. Kako održivo, zar ne ?! Kolege shvaćaju da sve što radimo ima svoju svrhu i da je za dobrobit kako njih tako i zajednice u kojoj svi živimo. Ja sam osobno ponosna na sve naše djelatnike jer kada god organiziramo bilo kakvo volontiranje, puno ih se uključi.

Koje su vaše osobne održive navike?

Uz odvajanje otpada što mi je već postalo životna rutina, počela sam više paziti što i kako kupujem, minimiziram korištenje papira, sve račune dobivam u digitalnom obliku, recikliram odjeću i ostale stvari koje više ne koristim. Također, nastojim se uključiti u društveno odgovorne akcije te redovno educiram obitelj i prijatelje o održivosti.

I za kraj, kako razuvjeriti one koji tvrde da je održivost samo još jedan marketinški trend?

Ne bi baš rekla da je potrebno puno uvjeravanja, dovoljno je da upalite TV jednom tjedno i vidite kako je trenutno stanje neodrživo i da se priroda buni. Upravo zato je zadaća velikih poduzeća da svojim resursima i primjerom povedu pozitivne promjene te dodatno potaknu pojedince na zaokret u dnevnim navikama. Iako mi se činilo da smo tek na početku i da nedovoljan broj ljudi želi ili je spreman implementirati potrebne promjene u svakodnevni život, vidim da sve više ljudi mijenja lifestyle. Potrebno je i dalje ustrajati na kontinuiranoj edukaciji javnosti te uporno i sa žarom pričati o ovoj temi.