Hrvatska je zemlja koja se može pohvaliti velikim prirodnim bogatstvom zbog kojeg je stekla reputaciju jedne od najljepših zemalja Europe. Njezina obala proteže se duž istočne obale Jadranskog mora, nudeći više od tisuću otoka i otočića, uključujući i svjetski poznate dalmatinske otoke. Kristalno čisto more Jadrana jedno je od najčišćih u Europi, s više od 100 plaža s Plavom zastavom.
Hrvatska je također dom osam nacionalnih parkova, uključujući očaravajući Nacionalni park Plitvička jezera, koji sadrži međusobno povezane slapove i jezera raznih boja, i Nacionalni park Krka, koji je poznat po svojim slapovima i riječnom sustavu. Osim prirodnih ljepota, Hrvatska je također dom bogate raznolikosti flore i faune, s mnogim vrstama biljaka i životinja jedinstvenih za regiju. Na primjer, otok Mljet, koji se nalazi u južnoj Dalmaciji, nacionalni je park koji sadrži dva slana jezera u kojima žive rijetke vrste riba, mekušaca i algi. Regija je i dom najveće svjetske kolonije bjeloglavih supova na otoku Cresu.
Prirodno bogatstvo Hrvatske značajno je bogatstvo za turističku industriju zemlje i njezinu privlačnost kao odredišta. Međutim, ključno je očuvati i zaštititi ove prirodne resurse za buduće generacije, zbog čega su održivost i odgovorna turistička praksa važniji nego ikada.
Održivost je ključna za dugoročni uspjeh turizma u Hrvatskoj
Prirodne ljepote i bogata kulturna baština zemlje nedvojbeno su značajni čimbenici u privlačenju turista, ali održivost turističke industrije jednako je važna kako bi se osiguralo da posjetitelji nastave dolaziti u Hrvatsku.
“Iako možemo biti zadovoljni popularnošću Hrvatske i rezultatima sezone, moramo realnosti pogledati u oči i zaključiti da ćemo teško nastaviti nizati turističke rekorde, ako nešto ne promijenimo u našoj turističkoj ponudi. Nužna nam je održivost, kako ekonomska, tako i ekološka, i socijalna…. „Poštujući prirodnu i kulturnu baštinu te jedinstveni identitet svih regija, stvorit ćemo održivi cjelogodišnji turizam, poželjan za investicije, rad i život, što pridonosi skladnom gospodarskom razvoju Hrvatske.“ – stoji u viziji hrvatskog turizma 2030., a strategija je zacrtala temelje dugoročnog uspjeha hrvatskog turizma koji može biti potpora cjelokupnom gospodarstvu, ali i demografskoj revitalizaciji lokalnih zajednica te kvalitetnijem životu građana u turističkim destinacijama”, smatra prof. dr. sc. Božo Skoko, redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i partner u Millenium promociji.
Jedan od načina na koji održivost može pomoći privući turiste je očuvanje prirodne i kulturne baštine zemlje. Turisti su sve više zainteresirani za održivi turizam, gdje mogu doživjeti lokalnu kulturu i tradiciju na način koji poštuje i vodi računa o okolišu. Očuvajući hrvatsku kulturnu baštinu i prirodne ljepote, Hrvatska može ponuditi jedinstveno i autentično iskustvo turistima po čemu se može razlikovati od drugih destinacija.
Privlačenje novih, ekološki osviještenih turista
Održivost također može pomoći u ublažavanju negativnih učinaka turizma, poput prenapučenosti, degradacije okoliša i kulturne erozije. Primjenom praksi održivog turizma, poput smanjenja otpada i potrošnje energije, promicanja odgovornog turizma i potpore lokalnim zajednicama, Hrvatska može pomoći u zaštiti svojih prirodnih i kulturnih resursa, čineći je privlačnijom destinacijom za ekološki osviještene turiste.
“Činjenica je da Hrvatska ima najčišće more za kupanje u Europi, te da smo europski rekorderi po raznolikosti i bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta, da je čak 15% teritorija pod nekim oblikom zaštite, pa nas mnogi doživljavaju kao veliki nacionalni park. Međutim, istovremeno smo, ne samo jedna od najpopularnijih europskih turističkih destinacija, već i najopterećenija brojem turista u odnosu broj stanovnika (zajedno s Maltom), pa bi bogatstvo koje imamo moglo biti nepovratno oštećeno, iako ne pripada nama već našim unucima. Prema tome, održivost i mudro upravljanje turističkim razvojem nema alternative. U taj segment spada i mudrije upravljanje prostorom, s kojim ne možemo biti zadovoljni, budući da je prostor najvrjednije što imamo”, kaže Skoko.
Nadalje, promicanje održivosti u turizmu može imati pozitivne ekonomske učinke, ne samo za turističku industriju već i za lokalne zajednice. Prakse održivog turizma mogu stvoriti radna mjesta i potaknuti gospodarski rast, podržavajući lokalna poduzeća i zajednice. Ulaganjem u održivi turizam Hrvatska može stvoriti otporniju i održiviju turističku industriju koja može doprinijeti ukupnom gospodarskom razvoju zemlje.
Više o ovoj temi možete saznati na panelu pod nazivom “Održivi turizam: Više od trenda?” na nadolazećem Greencajt festival u Zagrebu. Na panelu će Božo Skoko razgovarati više o suvremenim trendovima u turizmu, o problemima s kojima se susreće hrvatski turizam, ali će otkriti i detalje nove marketinške strategije hrvatskog turizma.
Na panelu će mu se pridružiti Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, koja će fokus staviti na Zagreb kao istinsku cjelogodišnju destinaciju u Hrvatskoj.
Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, reći će nam više o tome kako je Međimurska županija postala prva regija u Hrvatskoj s titulom “Green Destination”.
Ovo su samo neka od imena koja čine program ovogodišnjeg Greencajta, na kojem se očekuje više od 80 govornika iz 12 zemalja svijeta. Najveći zeleni festival u regiji održat će se 24. i 25. svibnja u prostorima stare Tvornice električnih žarulja i Rougemarin Parka u Zagrebu. Klikom na link osigurajte early bird ulaznice, a sve o Greencajt festivalu dodatno pratite i putem društvenih mreža FB, IG.
