Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Ciljevi smanjenja emisija

Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.

Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033.

Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava (koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje) provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor. Države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.

Mjere protiv energetskog siromaštva

Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.

Odstupanja

Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.

Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.

Prilike za Hrvatsku

Plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050. je globalni cilj koji predstavlja veliku priliku za Hrvatsku da smanji svoje emisije stakleničkih plinova, poboljša energetsku učinkovitost zgrada, smanji potrošnju energije te istovremeno doprinese smanjenju globalnog zagrijavanja.

Ova inicijativa zahtijeva radikalne promjene u sektoru gradnje i energetske učinkovitosti, što bi moglo imati značajne ekonomske, socijalne i okolišne učinke u Hrvatskoj. Primjerice, planirane promjene uključuju povećanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada, kao i razvoj novih građevina koje će koristiti obnovljive izvore energije.

Ovaj plan također otvara mogućnost za stvaranje novih radnih mjesta u sektoru gradnje, uključujući razvoj novih tehnologija, projektiranje i nadzor nad energetskom učinkovitošću zgrada, kao i proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije. Međutim, kako bi se ovaj plan uspješno realizirao, potrebna je jaka politička volja i suradnja svih dionika, uključujući vladu, industriju, građane i stručnjake. Potrebno je i ulaganje u istraživanje i razvoj tehnologija koje će omogućiti provedbu ovog plana.

Međutim, kako bi se postigao klimatski neutralan sektor zgrada do 2050., potrebno je poduzeti dodatne mjere, uključujući:

Povećanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada – postojeće zgrade u Hrvatskoj su uglavnom izgrađene prije nego što su bili dostupni moderni standardi energetske učinkovitosti, stoga bi bilo potrebno provesti značajne radove na poboljšanju energetske učinkovitosti.

Razvoj novih građevina koje će koristiti obnovljive izvore energije – građevine se mogu graditi s integriranim sustavima za obnovljivu energiju, kao što su solarni paneli i toplinske pumpe.

Promocija novih tehnologija i inovacija – razvoj novih tehnologija i inovacija koje poboljšavaju energetsku učinkovitost i koriste obnovljive izvore energije može pridonijeti postizanju ciljeva klimatske neutralnosti.

Povećanje svijesti građana – educiranje građana o energetskoj učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije može pomoći u postizanju ciljeva.

Ukratko, plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050. predstavlja veliku priliku za Hrvatsku da preuzme vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, smanji svoje emisije stakleničkih plinova i stvori održiviju i zdraviju budućnost za sve građane. Međutim, postizanje cilja klimatski neutralnog sektora zgrada do 2050. u Hrvatskoj će zahtijevati značajne napore i ulaganja u obnovu postojećih zgrada i izgradnju novih s obnovljivim izvorima energije. Međutim, ovaj cilj je moguć i može biti postignut uz podršku vlade, industrije, građana i stručnjaka.

Parlament je donio stajalište s 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih. Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU-u uzrokuju 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa ‘Spremni za 55%’. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.