Ove godine Dan ekološkog duga obilježava se 1. kolovoza, a to znači da smo upravo iskoristili sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu, prema podacima Global Footprint Networka. Iako smo se ove godine pomaknuli za samo jedan dan unaprijed, jednom malom promjenom ponašanja, poput kupnje hrane od lokalnih potrošača, Dan ekološkog duga smo mogli pomaknuti i dan unatrag.
Ovogodišnje pomicanje Dana ekološkog duga unaprijed uzrokovano je blagim smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, koje je nadoknađeno nižom razinom apsorpcije ugljičnog dioksida u oceanima.
Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji, ističe: „Postojanje ekološkog duga tijekom više od pola stoljeća dovelo je do pada u populacijama divljih vrsta, kao i do viška stakleničkih plinova u atmosferi. Posljedice postaju sve očitije, s neuobičajenim toplinskim valovima, šumskim požarima, sušama i poplavama.”
Ovogodišnji Dan ekološkog duga poklapa se s Olimpijskim igrama. I Dan ekološkog duga i Olimpijske igre slave ljudski potencijal, mirnu suradnju i poštenu igru, ali dok Olimpijske igre imaju velik broj raznovrsnih natjecanja, Dan ekološkog duga vodi samo jednu – najveću i najvažniju utrku od svih: utrku u kojoj se mjeri hoće li čovječanstvo uspjeti okončati ekološki dug napretkom planeta umjesto njegovim uništenjem.
„Zaista nije sportski niti pošteno da dok obaramo rekorde, rušimo i sve drugo pred sobom. U ovom slučaju se to odnosi na sav živi svijet oko nas. Bioraznolikost uključuje sav život na Zemlji – od biljaka i gljiva, preko mikroorganizama i životinja pa sve do nas ljudi – a njezin broj iz godine u godinu je sve manji. Svi smo međusobno povezani, a nestanak samo jedne niti u toj mreži života utječe direktno ili indirektno na sve nas. Sve raniji dolazak Dana ekološkog duga signal je za nužnim oprezom kako bismo očuvali bioraznolikost na planetu, a samim time i sebe same” dodaje Boić Petrač.
Kada govorimo o zemljama regije, datumi su približni prošlogodišnjima. Podsjetimo, Hrvatska je u dug ove godine također ušla dan ranije – 28. svibnja. Prednjači Slovenija s datumom 25. travnja, slijede Bosna i Hercegovina koja je u dug ušla 9. svibnja. Srbija 23. svibnja, Crna Gora 30. svibnja, Sjeverna Makedonija 14. srpnja, dok Albanija u dug ulazi 23. rujna.
Iako se globalni trend ekološkog duga u posljednjem desetljeću stabilizirao, čovječanstvo i dalje zaostaje u ovoj utrci. Naša trenutna pozicija ne odgovara postavljenim ciljevima, poput onog da do 2030. zaštitimo 30% biosfere i smanjimo emisije ugljičnog dioksida za oko 45% diljem svijeta. Samo smanjenje ugljičnog dioksida značilo bi pomicanje Dana ekološkog duga za 22 dana godišnje u narednih šest godina. Platforma Power of possibility pokazuje nam primjere kako bi katastrofa mogla biti spriječena donošenjem dobrih odluka. Ekološki dug će se neminovno završiti. Na nama je da odaberemo s kojim rezultatom.