Središnje područje Irske poznato je po golemim tresetnim močvarama. Oni su dom mnogobrojne flore i faune, ali služe i drugoj vrlo važnoj svrsi. Kako se ispostavilo, tresetišta su ogromni ponori ugljika, a već su neko vrijeme u opasnosti. Tako je Irska osmislila plan za oporavak i otpornost brojnih tresetišta te ulaže 108 milijuna eura za obnovu 33.000 hektara oštećenog tresetišta u Irskoj. “Ovo će igrati važnu ulogu u našem nacionalnom odgovoru na klimatsku krizu”, rekao je za Innovation Origins profesor emeritus John Sweeney.
A što su zapravo tresetišta? Tresetišta su ekosustavi bogati ugljikom koji pohranjuju metan. Ima ih u svakoj klimatskoj zoni i na svakom kontinentu. Oni također pokrivaju veliki dio kopnene površine Irske, čak 20 posto. Problemi za klimu nastaju kada su tresetišta oštećena ili isušena. Ugljik pohranjen u organskoj tvari tada oksidira i postupno se pretvara u CO2. S vremenom, ovaj proces također dovodi do slijeganja tla. U svjetlu njegovog utjecaja na globalni klimatski sustav, očuvanje i poboljšanje ovih prirodnih tresetišta može biti jedan od najučinkovitijih i najisplativijih načina rješavanja klimatskih promjena u zemlji. Tako će novac iz fonda za obnovu bit će utrošen na veliki projekt obnove tresetišta koji vodi Bord na Móna, odnosno irska tvrtka posvećena klimatskim rješenjima. Projekt ima za cilj uhvatiti 100 milijuna tona emisija CO2, povećati količinu biološke raznolikosti i u konačnici, pridonijeti cilju Irske da bude ugljično neutralna do 2050. godine.
Obnova isušenih, degradiranih i oštećenih tresetišta u konačnici će osigurati regeneraciju vegetacije, što zauzvrat potiče procese hvatanja ugljika. Prvi korak u obnavljanju tresetišta je ponovno navlaživanje područja. Tim radnika tako sada pretvara suhi treset u nova močvarna područja. Bord na Móna je već obnovio više od 25.000 hektara. Dodat će se deseci tisuća hektara, dijelom zahvaljujući financijskoj pomoći iz Europe. Irska ima dugu povijest vađenja treseta, a zaštita tresetišta tamo nije bila prihvaćena dugo vremena. “To je vrlo kontroverzno pitanje i pokazalo se nevjerojatno teškim uvjeriti irsku javnost da prestane vaditi treset”, kaže Sweeney. Irska je koristila treset za gorivo jako dugo, još od Drugog svjetskog rata. “Na globalnoj razini, tresetišta zajedno pohranjuju više ugljika nego sve druge vrste vegetacije u svijetu zajedno”, tvrdi emeritus John Sweeney. U međuvremenu, irska vlada uspjela je spriječiti spaljivanje tresetišta za korištenje kao izvor energije. “Međutim, još uvijek nismo uspjeli, između ostalog, zaustaviti vađenje treseta za poljoprivredu”, nastavlja profesor”.
Irska mora poduzeti drastične mjere tijekom sljedećih nekoliko godina ako želi ispuniti svoje klimatske ciljeve. “Optimističan sam u pogledu razvoja dugoročnog razvoja nakon 2030., kada ćemo napraviti daljnji napredak u izgradnji vjetroelektrana na moru, ali ostaje činjenica da ovdje u Irskoj još uvijek idemo u krivom smjeru kada pogledate naše emisije. Puno toga treba učiniti kratkoročno ako želimo ispuniti naše klimatske ciljeve za 2025. Obnova tresetišta, kao i povećanje održivosti poljoprivrede i mobilnosti u Irskoj, koraci su u pravom smjeru”, zaključio je Sweeney.
