Od 1972. godine nakon održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), obilježava se Svjetski dan zaštite okoliša. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.
Planet opkoljen plastikom
Globalna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša usmjerena je na moguća rješenja onečišćenja plastikom u okviru globalne kampanje #BeatPlasticPollution.
Jednokratna plastika već desetljećima guši planet na svim područjima, s naglaskom na okoliš. Više od 400 milijuna tona plastike proizvede se svake godine, od čega je polovica namijenjena upravo jednokratnom korištenju. Pri tome, manje od 10% se reciklira.
Procjenjuje se da 19-23 milijuna tona otpadne plastike završi u jezerima, rijekama i morima. Plastika masovno zatrpava naša odlagališta otpada, nakuplja se u oceanima, morima, vodotokovima i posvuda u okolišu, te na taj način predstavlja jednu od najvećih prijetnji planetu.
I ne samo to, mikroplastika se nalazi i u hrani koju jedemo, vodu koju pijemo, pa čak i u zraku koji udišemo, a nedavna Studija bečkog tima znanstvenika pokazala je da mikroplastika i nanoplastika dospijevaju i u ljudski mozak o čemu smo nedavno pisali.
Plastika u brojkama
Jeste li znali da je od 1970. godine, stopa proizvodnje plastike rasla brže od proizvodnje bilo kojeg drugog materijala? Ako se ovakvi trendovi rasta nastave, predviđa se da će globalna proizvodnja plastike dosegnuti 1.100 milijuna tona do 2050. godine.
Najčešće se radi o plastici za jednokratnu upotrebu što čine omoti za hranu, plastične boce, tanjuri, čaše i pribor, plastični čepovi za boce, plastične vrećice za namirnice, plastične slamke i slično.
Otprilike 36% ukupno proizvedene plastike koristi se kao ambalaža za hranu i piće, od čega gotovo 85% završi na divljim odlagalištima ili se baci u okoliš. Rijeke i jezera, pogotovo u blizini naselja i gradova, nose odbačeni plastični otpad s kopna u mora i oceane, čime ih onečišćuju.
Procjenjuje se da se u našim morima i oceanima trenutno nalazi 75 do 199 milijuna tona plastike. Ako se ne promijeni način na koji se proizvodi, koristi i odlaže plastika, količina plastičnog otpada koji ulazi u vodene ekosustave mogla bi se gotovo utrostručiti, s 9-14 milijuna tona godišnje u 2016., na procijenjenih 23-37 milijuna tona godišnje do 2040. godine.
Što možemo učiniti?
Okrenite se na čas oko sebe, koliko trenutno plastike i plastičnog otpada uočavate u svojoj blizini? Možete li nešto učiniti po tom pitanju? Bitno je krenuti od sebe, malim koracima možemo učiniti mnogo toga za naš okoliš. Prvo što možemo učiniti je reciklirati plastiku, odlagati je na za to predviđeni otpad, smanjiti kupnju proizvoda čija je ambalaža upravo jednokratna plastika, prenamijeniti određenu plastiku.
Pridružite se ili postanite inicijator akcije čišćenja u svom kvartu, a jedan od popularnijih “eko sportova” posljednjih je godina i plogging o kojem smo i mi nedavno pisali. Načina je mnogo, treba samo krenuti i učiniti svijet boljim i čišćim mjestom, a Svjetski dan zaštite okoliša svakako je tu da nas na to podsjeti.