pexels-felix-mittermeier-1209649

Novo izvješće: Zdravlje rijeka utječe na globalnu sigurnost hrane

GREEN_300_listici_sredina

Arterije planeta

Nova analiza otkriva da 25% svjetske hrane ovisi o navodnjavanju riječnom vodom, dok 40% globalne potrošnje ribe ovisi od rijeka.

Uoči summita UN-a o prehrambenim sistemima, prva analiza ove vrste koju je uradio WWF otkriva da jedna trećina globalne proizvodnje hrane ovisi od ugroženih svjetskih rijeka, narušavajući sigurnost hrane i našu sposobnost da održivo nahranimo 10 milijardi ljudi do 2050. godine. Analiza “Rivers of Food” opisuje načine na koje rijeke podržavaju četiri ključne komponente globalne proizvodnje hrane – navodnjavanje, slatkovodno ribarstvo, delte i poljoprivredu u poplavnim područjima, i kako su ovi kritični dijelovi prehrambenog sistema u sve većoj opasnosti zbog svakodnevne degradacije svjetskih rijeka. Ovo je prva holistička analiza takve vrste koja objašnjava ključnu ulogu koju rijeke imaju u ishrani čovječanstva.

“Rijeke su od centralnog značaja za prehranu svjetskog stanovništva sada i u budućnosti, a opet, njihova zaštita i revitalizacija nisu ni na periferiji debata o globalnim prehrambenim sistemima”, rekao je Stuart Orr, voditelj programa slatkovodnih voda WWF-a.
“Rijeke su nas prehranjivale od početka civilizacije, pa tako i danas, pomažući da se nahrane milijarde ljudi – od autohtonih zajednica do mega-gradova. Nažalost riječni sistemi su pod sve većim pritiscima i ako ne poduzmemo hitne korake za njihovo bolje upravljanje, nećemo moći održivo nahraniti sve ljude na Zemlji“, dodao je Jeff Opperman, vodeći znanstvenik programa slatkovodnih voda WWF-a i koautor ove studije.

Analiza pokazuje da proizvodnja hrane ovisi o rijekama daleko više nego što se ranije mislilo:

  • Oko 25% svjetske hrane dolazi s polja koja se navodnjavaju riječnom vodom;
  • 40% globalne potrošnje ribe oslanja se na rijeke, uključujući 1/5 globalnog ulova ribe i više od 2/3 ribe iz akvakulture;
    riječni sediment stvara i održava delte, koje proizvode 4% svjetske hrane na samo 0,5% svog zemljišta – i oko njih živi skoro 500 milijuna ljudi;
  • Poljoprivredna proizvodnja u poplavnim područjima pokriva najmanje 10 milijuna hektara prvenstveno u Aziji i Africi, što je ekvivalentno oranicama u Italiji, i proizvodi otprilike 1% svjetske hrane.

“Rijeke su arterije planeta, koje pružaju vodu, sedimente i hranljive materije koje čine jednu trećinu svjetske proizvodnje hrane, ali ironično je da su naše neodržive poljoprivredne prakse jedna od najvećih prijetnji rijekama, ali i cjelokupnoj proizvodnji hrane koja od njih ovisi”, rekao je Joao Campari, voditelj programa za hranu WWF-a. Zanemarene i podcijenjene, rijeke su pod sve većim pritiscima diljem svijeta zbog prekomjerne upotrebe vode, prekomjernog ribolova, izgradnje brana zarad hidroenergije, zagađenja i klimatskih promjena. Samo poljoprivreda koristi preko 70% pitke vode, dok je ona ujedno i najveći zagađivač rijeka i slatkovodnih ekosistema te pruža veliki doprinos emisiji plinova koji stvaraju efekt staklenika, krčenju šuma i gubitku bioraznolikosti.

Već polovina svjetskog stanovništva živi u područjima koja su ugrožena gubitkom vode, a 75% svjetskih navodnjavanih usjeva uzgaja se u područjima s velikim opterećenjem. Rijeke slobodnog toka su od kritičnog značaja za stabilnost riječnih delta i opstanak slatkovodnog ribolova, te je alarmantni podatak da samo jedna trećina dugih rijeka i dalje slobodno teče, a većini njih sada prijete i planirani projekti izgradnje hidroelektrana.
Najjasniji dokaz štete koju smo nanijeli, i još uvijek nanosimo našim rijekama je kolaps slatkovodne bioraznolikosti – u proteklih 50 godina brojnost populacija slatkovodnih vrsta smanjila se za 84%, što je daleko više nego u kopnenim ili morskim ekosistemima. “Ako u našim rijekama slatkovodne vrste ne mogu se održati, onda rijeke ne mogu ni održati ljude. Vlade moraju pristati na ambicioznije ciljeve u sklopu novog globalnog okvira za prirodu, inače ćemo mi platiti cijenu”, dodao je Stuart Orr.

Svijet se budi zbog hitne potrebe za zdravijim, održivijim i pravednijim sistemima hrane, budući da su naše trenutne prakse proizvodnje i potrošnje glavni pokretači klimatskih promjena, gubitka prirode, ali i prisustva sve veće gladi. Neophodno je da ojačamo otpornost naših riječnih sustava transformacijom sistema hrane, osiguravanjem održivog ribarstva i akvakulture, održavanjem rijeka slobodnim i usvajanjem zdrave i održive ishrane – između ostalih mjera za zaštitu i revitalizaciju rijeka.

PHOTOS BY: WWF Adria, Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.