Untitled design (70)

Novo Ipsosovo istraživanje: Osam od deset Hrvata spremno je na kompromise zbog okoliša, no evo što ističu kao najčešće barijere

GREEN_300_listici_sredina

Svi rezultati će ekskluzivno biti predstavljeni u četvrtak na Greencajtu

"Ispitali smo koliko je opća populacija u Hrvatskoj upoznata s ovom temom, kako se ponašaju te što ih sprječava da se ponašaju odgovornije prema okolišu. Istraživanje uključuje segmentaciju potrošača s obzirom na nivo zabrinutosti za okoliš, baziranu na globalnom Ipsos istraživanju provedenom na deset tisuća ispitanika u 16 zemalja tijekom 2022. godine", najavljuje Marija Gašpar Relić.

Osam od deset Hrvata spremno je napraviti neke kompromise u pogledu svojeg životnog stila ako to ide u prilog očuvanju okoliša, govori nam Marija Gašpar Relić, menadžerica za istraživanja u Ipsosu.

Ova je agencija u siječnju ove godine provela sindicirano istraživanje na tisuću ispitanika u Hrvatskoj, s fokusom na ekološki aspekt održivosti. Rezultate istraživanja će Gašpar Relić ekskluzivno u četvrtak predstaviti na Greencajtu, na predavanju naziva “Crven-bijeli-plavi-zeleni? Koliko je Hrvate briga za održivost?”.

“Ispitali smo koliko je opća populacija u Hrvatskoj upoznata s ovom temom, kako se ponašaju te što ih sprječava da se ponašaju odgovornije prema okolišu. Istraživanje uključuje segmentaciju potrošača s obzirom na nivo zabrinutosti za okoliš, baziranu na globalnom Ipsos istraživanju provedenom na deset tisuća ispitanika u 16 zemalja tijekom 2022. godine. Rezultati iz Hrvatske uspoređeni su s globalnim nalazima te smo izradili profil svakog od segmenata i upravo te profile ćemo predstaviti javnosti na Greencajt festivalu”, najavljuje ova stručnjakinja.

I ekologija i društvo 

Dodaje kako u budućnosti svakako planiraju usmjeriti fokus i na ostale aspekte ESG-a (Enviromental, Social and Governance).

“Ekološki aspekt je svakako važan, ali društveni koji podrazumijeva odnos poslovnih subjekata prema svojim zaposlenicima, potrošačima i zajednici je također sve više u fokusu, kao i upravljanje javnim i privatnim institucijama”, kaže Gašpar Relić.

Iako se Hrvati izjašnjavaju da su spremni prilagoditi svoje navike i životni stil tome da doprinesu okolišu, u praksi ipak postoje neke prepreke.

“Ti nas rezultati nisu toliko iznenadili – najveći udio Hrvata kao barijeru navodi kako su ekološki proizvodi često preskupi, no većina se također slaže da kod nas još nisu moguće neke aktivnosti koje doprinose zaštiti okoliša, a koje su dostupne u nekim razvijenijim zemljama. Osim toga, jako je izražena i percepcija da pojedinac ima mali doprinos, odnosno da individualne akcije nema smisla ako se svi ne pokrenu”, priča.

Tvrtke kaskaju? 

Dio Hrvata smatra i kako nisu dovoljno educirani, odnosno često su zbunjeni oko toga kako mogu osobno doprinijeti.

“Zanimljivo je i da velika većina građana smatra da se tvrtke ne pridržavaju dovoljno najboljih praksi održivosti, što je svakako indikator tvrtkama koje se do sada nisu posvetile ESG temama kako bi ih trebale ozbiljno shvatiti i zbog očekivanja potrošača, dok s druge strane one tvrtke koje su već sada posvećene održivim praksama svoje aktivnosti trebaju bolje komunicirati javnosti”, smatra menadžerica.

Ovo se istraživanje provodilo i diljem svijeta. Pa, po čemu možda odskačemo od ostatka?

“Možemo reći da su općenito Hrvati u jednakoj mjeri zabrinuti za stanje okoliša kao što je to i globalno, no ipak postoje razlike među različitim segmentima koje smo identificirali na globalnoj razini i među Hrvatima. Ono što je za nas bilo pozitivno je što u Hrvatskoj u odnosu na globalne rezultate imamo znatno manji udio građana koji ne smatraju održivost važnom temom te misle da okoliš nije u opasnosti, odnosno da je cijela situacija više prenapuhana nego što je kritična. S druge strane, imamo i znatno veći udjel pragmatičara – onih građana koji brinu o održivosti, koji su dobro informirani o održivosti i slažu se da je održivost kao tema važna u današnjem svijetu – što je svakako indikator kako su Hrvati za razliku od globalnih rezultata ipak nešto više osviješteni te spremni na angažman”, zadovoljna je.

Djeluj lokalno!

Marija nam govori kako ju održivost i ekologija zanimaju i osobno. Važni su joj još od studentskih dana.

“Studirala sam Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje sam kroz niz kolegija imala priliku susresti se s osnovnim principima održivosti pa sam tako održivi razvoj odabrala i kao temu diplomskog rada. Uz to, važna mi je tema održivosti i kada je riječ o djelovanju u lokalnoj zajednici pa sam tako od 2021. vijećnica u kvartovskom mjesnom odboru, gdje se zalažemo za zelene politike i trudimo se od tih najnižih razina upravljanja dati neki mali osobni doprinos za bolju budućnost”, priča nam.

U Ipsosu također svjedoče povećanju interesa klijenata za istraživanja o zelenim temama.

“Posebice za istraživanja koja bi dala uvide u očekivanja potrošača kada je riječ o, primjerice, održivijim pakiranjima proizvoda, održivijim poslovnim praksama, očekivanjima potrošača u pogledu održivosti i slično. Također, s obzirom na obvezu izvještavanja o ESG aktivnostima koju tvrtke imaju, tu smo također partner našim klijentima kako bi i kroz podatke iz naših istraživanja mogli potkrijepiti svoje djelovanje, tako da su teme održivosti, kao i cjelokupni ESG svakako prepoznate u Ipsosu globalno i lokalno kao ključne teme kojima ćemo se u budućnosti još i više baviti”, najavljuje.

Ipsos je, nastavlja, kao globalna kompanija prisutna na preko 90 svjetskih tržišta već više od 15 godina posvećen ESG praksama.

Briga za planet 

“Samo jedan od primjera je da se Ipsos obvezao postati ugljično neutralan do 2035. – mjerimo i smanjujemo svoje emisije ugljika već deset godina, a emisije po zaposleniku pale su za 50 posto od 2019. Uz to, mi smo tvrtka koja već više od 45 godina identificira, mjeri i analizira društvene, političke i ekonomske trendove koji oblikuju svijet. Naš ESG angažman ukorijenjen je u ovom znanju i uvjerenju da je usklađeno djelovanje neophodno za poticanje održivog razvoja i izgradnju boljeg svijeta. Osim vlastitog angažmana, jasno smo identificirali temu održivosti kao jednu od ključnih koje ćemo dugoročno pratiti i istraživati, a ESG je svakako i u fokusu interesa naših klijenata”, kaže.

Na koncu i najavljuje što možemo očekivati na Greencajtu.

“Na festivalu ćemo predstaviti javnosti kako izgledaju segmenti s obzirom na održivo ponašanje i stupanj zabrinutosti za okoliš – od toga tko su Hrvati koji su već izrazito aktivni u pogledu održivog ponašanja te što oni kao pojedinci poduzimaju za boljitak planeta – do toga tko su oni koji još uvijek ne brinu za stanje našeg okoliša i manje su otvoreni za održive proizvode i inicijative zbog niza barijera i izazova na koje nailaze. Govorit ćemo i o tome što Hrvati očekuju od kompanija u pogledu inicijativa održivosti te jesu li spremni platiti više za proizvode koji su održiviji. Segmentacija je svakako izrazito važan alat u analizi ponašanja i djelovanja populacije jer nam omogućava razumijevanje načina na koji različiti segmenti misle i reagiraju, što može pomoći da ljude bolje educiramo i motiviramo i na taj način potaknemo promjenu ponašanja kroz rješenja i poruke koje će biti stvarno relevantne i učiniti razliku”, govori.

Ovo će biti njeno prvo sudjelovanje na Greencajt festivalu.

“Sam koncept festivala mi se čini izvrstan jer na jednom mjestu okuplja relevantne sugovornike i daje pozornicu zaista ključnim temama današnjice. Veselim se zanimljivim temama i izlagačima, a posebice me zanima čuti iskustva iz drugih zemalja od gostujućih predavača iz inozemstva, gdje su brojne održive prakse već znatno naprednije nego kod nas i sigurno nas mogu inspirirati i potaknuti na razmišljanje, pa u konačnici i na djelovanje”, zaključuje.

 

PHOTOS BY: Privatna arhiva, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.