wwf_adria_petra_pocanic_2_756607

Novi murali krase ulice Zagreba i Splita, a šalju poruku o važnosti očuvanja mora

GREEN_300_listici_sredina

Štitimo ono što volimo!

Za jedne umjetnost, za druge vandalizam, poruke i crteži na pročeljima zgrada izazivaju polemike već desetljećima. Iako su neka djela vrijedna divljenja, češće je riječ o natpisima koji nose poruke mržnje i ne pridonose ulicama grada ni na koji način. Međutim, mi ćemo se u ovoj priči fokusirati na ona umjetnička djela koja imaju pozitivan utjecaj na građane i koja su pravo osvježenje u našim gradovima. Osim što uljepšavaju vizuru ulica na kojima se nalaze, ovi novi murali u Splitu i Zagrebu prenose i važnu poruku…

Split je dobio mural najvećeg malog morskog puža na svijetu. Ovo sićušno biće veličine tek 12 mm, od izuzetne je važnosti za ravnotežu morskih ekosustava. Pod stalnom je prijetnjom od betonizacije i nasipavanja plaža. Umjesto da beton dolazi njemu, uz pomoć  WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode on sada krasi 300 kvadrata pročelja zgrade. Svaka vrsta ima svoje mjesto u ekosustavu – na nama je da ih sačuvamo. Na koncu, o njima ovisi i naš opstanak na Zemlji.

Aktiviranje murala je jednostavno, pomoću pametnog telefona ili tableta. Uz pomoć besplatne aplikacije Artivive skenira se mural u parku na Blatinama ispred Šimićeve 70 i na zaslonu uređaja oživjeti ovo misteriozno biće. Mural najvećeg malog morskog puža nastao je na temelju fotografije morskog znalca Pere Ugarkovića, oslikali su ga splitski akademski slikari i street artisti Luka Duplančić i Ivan Svaguša, a virtualni život udahnuli su mu animatori Mate Žaja i Duje Stojak.

Produkciju murala provela je WWF Adria, sufinanciran je sredstvima Europske unije, te u suradnji s Gradskim kotarom Blatine, Turističkom zajednicom grada Splita te Splitsko-dalmatinskom županijom – Upravnim odjelom za turizam i pomorstvo.  Mural je nastao u sklopu paneuropskog projekta Fish Forward u svrhu podizanja svijesti o društvenim i ekološkim utjecajima konzumacije proizvoda iz ribarstva, te WWF-ova projekta transformacije priobalnog ribolova u Sredozemlju.

“Osim samog uređenja Splita, koji sigurno sada izgleda ljepše s muralom, vrlo je važno upozoriti na ono što imamo u podmorju, a ugroženo je ljudskim djelovanjem, devastacijom obale i podmorja. Mislim da će se ovako građane osvijestiti o onome što se krije ispod površine mora – da nije to samo plaža na koju stave ručnik, već da je to nešto što vrijedi i što ne smijemo nepovratno uništiti”, rekao je Bojan Ivošević, zamjenik gradonačelnika Splita.
Da je bitno i ono što se nalazi ispod površine potvrdio je Mosor Prvan, ekolog i biolog iz WWF Adrije: “I male stvari su bitne. Ovaj puž je naša poruka javnosti da ne trebaju zanemarivati ono što ne vide, da je naše more itekako bitno i da ga treba čuvati. Često zadiremo u morski okoliš na razne ružne načine i to ne doprinosi očuvanju bioraznolikosti Jadrana. Ovom smo akcijom željeli donijeti malo bioraznolikosti na splitski beton u obliku najvećeg malog puža na svijetu, da bude trajni podsjetnik Splićanima i posjetiteljima grada Splita koliko je važna zaštita mora i koliko je more sjajno.”

Ovo je prvi takav mural u Splitu, a drugi u Hrvatskoj. Naime, prvi je nastao u  zagrebačkom kvartu Sigečica u kojem su ulice nazvane po jadranskim otocima. Ovaj kvart konačno je dobio ono što je nedostajalo – more! Mural pod nazivom “Daj ribi šansu” djelo je umjetnika Borisa Bareta, za animaciju su zaslužni Mate Žaja i Duje Stojak, a mural je poseban iz dva razloga. Prvi je taj što ga krasi dodatni sloj proširene stvarnosti (eng. augmented reality) koji se aktivira pomoću pametnog telefona ili tableta. Sve što trebate je besplatno instalirati Artivive aplikaciju, prošetati do Rapske 26b, skenirati mural i na zaslonu vašeg uređaja oživjeti more.

Druga posebnost su boje kojima je oslikan, a koje eliminiraju glavne onečišćujuće tvari prisutne u zraku (uključujući dušikove okside štetne za ljudsko zdravlje) te sprječavaju rast bakterija, plijesni i spora. Proizvođač navodi da površina od 100 metara kvadratnih ove boje djeluje kao i šuma iste površine. Sigurno ne postoji boja koja može zamijeniti usluge i blagodati stabala, ali u gradu koji ima vrlo malo zelenila po glavi stanovnika, ne može odmoći.

Na zagrebačkom muralu nalazi se sklat sivac za kojim traga skupina međunarodnih znanstvenika na otoku Molatu pod vodstvom WWF Adrije. Sklat sivac nekoć je bio široko zastupljen, a danas je kritično ugrožen i strogo zaštićena vrsta morskog psa. “Uslijed intenzivnog ribolova ovu smo vrstu doveli gotovo do istrebljenja. Nedavno je jedan mladi primjerak uhvaćen kao slučajni ulov i vraćen u more zahvaljujući savjesnom ribaru i pulskom akvariju. Važno je znati da su mnoge vrste pred sličnom sudbinom što će utjecati i na sigurnost opskrbe hranom. Zaštita i oporavak mogući su uvođenjem mjera kao što su zone bez ribolova”, poručio je Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

U desetljeću koje je pred nama odgovorno i održivo korištenje morskih resursa ključno je kako bismo mogli nastaviti koristiti usluge koje nam pružaju. “Iz mora uzimamo puno više i puno brže nego prije 50 godina. Ne dajemo mu vremena ni prostora da se oporavi. Ljudi ovise o proizvodnji hrane koja pak ovisi o zdravim staništima. Zbog toga je iznimno važno do 2030. godine zaštiti bar 30% svjetskih mora i oceana. Danas je samo 7% pod nekim oblikom zaštite, što je nedovoljno“, zaključuje Petra Počanić, voditeljica Fish Forward projekta u WWF Adriji.

PHOTOS BY: WWF Adria / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.