Prema novom izvješću, više od 200 klimatskih aktivista ubijeno je 2021. godine. To se svodi na otprilike četiri osobe tjedno. U izvješću se svaki od aktivista spominje poimence, a također se navodi i pregled zemalja iz kojih svaki dolazi. Većina ubijenih zaštitnika okoliša 2021. došla je iz Meksika, s 54 meksička klimatska aktivista ubijena 2021. Dodatno, 33 ih je došlo iz Kolumbije, 26 iz Brazila, 19 s Filipina, 165 iz Nikaragve, 14 iz Indije i manje od 10 svaki iz Hondurasa, Demokratske Republike Kongo, Gvatemale, Venezuele, Perua, Ekvadora, Čilea, Argentine, Bolivije, Gabona i Kenije. U Brazilu, Peruu i Venezueli 78 posto tih ubojstava dogodilo se u amazonskoj prašumi gdje su također ubijeni klimatski aktivisti Dom Phillips i Bruno Araújo Pereira u lipnju 2022. Nadalje, više od 40 posto ubijenih klimatskih aktivista i zaštitnika zemljišta bili su pripadnici domorodačkih naroda, prvenstveno u Meksiku, Kolumbiji, Nikaragvi, Peruu i na Filipinima.
Izvješće Global Witness je analiziralo podatke koji obuhvaćaju posljednje desetljeće i otkrilo da je u proteklih 10 godina ukupno 1733 aktivista ubijeno dok su pokušavali zaštititi svoju zemlju. Između 2012. i 2021. u Brazilu su se dogodila većina tih ubojstava, što predstavlja njih 342. Također ih je bilo 322 u Kolumbiji, 270 na Filipinima, 154 u Meksiku, 117 u Hondurasu, 80 u Gvatemali, 79 u Indiji, 70 u Demokratskoj Republici Kongo, 57 u Nikaragvi i 51 u Peruu. U posljednjih 10 godina bilo je 20 ili manje ubojstava branitelja zemljišta u mnogim zemljama, uključujući: Venezuelu, Indoneziju, Tajland, Paragvaj, Iran, Mianmar, Bangladeš, Argentinu, Kambodžu, Keniju, Pakistan, Južnoafričku Republiku, Ugandu, Čad, Čile, Ukrajina, Ekvador, Kostarika, Rusija, Papua Nova Gvineja, Liberija, Kazahstan, Dominikanska Republika i još mnoge druge.
“Riječ je o aktivistima većinom iz Južne Amerike, Afrike i Azije gdje vlada sprega između kompanija fosilnih goriva, vlasti i vojske. To su zemlje gdje je vladavina prava slabija pa to dovodi do češćih progona aktivista, ne samo u smislu ubijanje nego i zastrašivanja. Čak se događa da se cijele zajednice iseljavaju iz područja gdje se rade rudnici i slično”, objasnila nam je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije, najveće i najjače udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj.
Indijska aktivistica za zaštitu okoliša i spisateljica dr. Vandana Shiva sastavila je predgovor izvještaju u kojem je izrazila veliku tugu zbog ovih ubojstava, ali i stanja na planetu u cjelini. “Nismo samo u klimatskoj krizi. Nalazimo se u podnožju šestog masovnog izumiranja, a ovi aktivisti su neki od rijetkih ljudi koji stoje na putu”, rekla je Shiva. “Oni ne zaslužuju zaštitu samo iz osnovnih moralnih razloga. Budućnost naše vrste i našeg planeta ovisi o tome.”
Povodom ovih podataka, dr. Shiva i Global Witness pozivaju nacionalne vlade da osiguraju snažnu zaštitu klimatskim aktivistima koji se bore s ovom krizom, kao i da vlade istraže ove smrti u ime pravde. “Kada je u pitanju zaštita aktivista, tu je najaktivnije civilno društvo, odnosno udruge koje moraju skrivati aktiviste na udaru vlasti i korporacija. Veća zaštita je itekako potrebna“, istaknula je Marija Mileta.
Global Witness preporučuje da vlade zahtijevaju od tvrtki da uzmu u obzir ljudska prava i utjecaj na okoliš u svom poslovanju kako bi smanjile nasilje. Konkretno, organizacija vjeruje da bi se od poduzeća trebalo zahtijevati da kreiraju politike koje se bave zaštitom prava aktivista. Osim toga, Global Witness želi da vlade i poduzeća pojačaju svoje klimatske obveze kako bi se uskladili s ciljevima Pariškog sporazuma i drugim globalnim standardima ljudskih prava te da rade na uključivanju autohtonih zajednica u donošenje politika i zaštiti njihovih prava na zemlju. Shiva ističe da svaki pojedinac može pridonijeti pravdi. “Pozivam vas da pročitate sva imena aktivista. Da odate počast mrtvima svojom pažnjom”, izjavila je. “Naljutiti se u njihovo ime, a onda djelujte“.
Mariju smo pitali kakva je situacija s aktivistima iz Europe i boje li se oni za svoju sigurnost. “Kod nas se progoni aktivista najviše događaju na pravnom polju u obliku tužbi. Imamo ih i mi u Zelenoj akciji, na primjer optuženo je troje ljudi iz Zelene akcije od strane tvrtke Razvoj Golf zbog protivljenja apartmanizaciji Srđa posljednjih deset godina. Takvih slučajeva ima po Europi sve više i događaju se i fizički progoni. Jako je bitno pričati o ovakvim stvarima jer ljudi u Hrvatskoj imaju predrasude prema aktivistima. Ne shvaćaju da se ti ljudi stavljaju u opasne situacije jer se protive nekoj štetnoj radnji ili projektu. Ima ljudi koji stoje iza svih tih aktivista, ali tu su na snazi i određene taktike vladajućih da izaberu pojedince koji su najglasniji kako bi ih oslabili i uklonili inicijativu ili pokret”.
