Knjiga “Povijest pčela” autorice Maje Lunde jedan je od najčitanijih romana dvadesetprvog stoljeća koji na upečatljiv način govori o brzom sagorijevanju ljudske civilizacije, ekološkim promjenama i dezintegraciji tradicionalne obitelji. Politički osviješten, istovremeno svjedoči o čovjekovoj veličini i krhkosti u odnosu na mnoštvo nepoznanica koje nam nudi priroda.
Ovaj ekološki triptih prikazuje devetnaesto stoljeće kao doba velikog napretka znanosti, sadašnjost gdje se realizira prijetnja vezana uz katastrofičnu budućnost, dok se u budućnosti događaju i aktiviraju sve posljedice prijeteće sadašnjosti, sveopća glad i totalitarni režim. Razdoblje prošlosti predstavlja priču o Williamu i njegovoj obitelji u Engleskoj 1852. godine. William je u mladosti htio biti znanstvenik, od čega je morao odustati i posvetiti se prehranjivanju brojne obitelji. William je malodušan i depresivan, a njegova supruga Thilda s kojom ima sedam kćeri i jednog sina u vječnom strahu od gladi. Williama iz malodušnosti podiže rad na knjizi o pčelama. Zajedno s kćeri Charlotte, posvećuje se izgradnji novog tipa košnice.
Sadašnjost u drami je godina 2007., a radnja je smještena u američku saveznu državu Ohio, a tim razdobljem dominira like Georgea koji je uzgajivač meda i pčelar. Jednoga dana pčele netragom nestaju i taj događaj će protumačiti kao poguban za ljudsku vrstu. Fenomen koji se naziva ‘poremećaj raspada pčelinjih kolonija’ ima svoje prvo očitovanje upravo na Georgeovoj farmi. U osnovi ove priče je sukob oca i sina Toma koji želi studirati i baviti se novinarstvom dok George u njemu vidi nastavljača obiteljske tradicije uzgoja pčela.
Treće razdoblje je godina 2098., a mjesto radnje je Kina. Kako nema više pčela, Tao i njezino cijelo selo rade na mukotrpnom i teškom poslu ručnog oprašivanja stabala. Na svako stablo na koje se Tao penje treba potrošiti točno odmjerenu količinu peluda jer potrošnja prevelike kao i potrošnja premale količine peluda nosi sa sobom disciplinske mjere smanjenja plaće. Nakon što se izgubio njezin trogodišnji sinčić, Tao kreće u krajnje opasnu potragu.
William, George i Tao simboliziraju povijest pčela, od njihovog pripitomljavanja, pojave modernog pčelarstva, do njihovog nestanka te zamjene ljudima i strojevima. Ono što prijeti da će biti najveća ekološka katastrofa, čini priču koja miješa povijesne činjenice i distopiju. Bolje od svih moralizirajućih govora koji izazivaju osjećaj krivnje koji se često pokazuju sterilnima, ovo djelo uspijeva stvoriti emotivni šok kod publike koja u neprestanom kombiniranju triju epoha postaje svjesna silnog mehanizma kojeg predstavlja organizacija pčela i nenadoknadivi gubitak koji nam prijeti njihovim nestankom.
U predstavi glume Alma Prica, Zrinka Cvitešić, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Luka Dragić, Igor Kovač, Vlasta Ramljak Slavko Juraga, Luca Anić, Dora Lipovčan, Kristijan Potočki, Ivan Colarić, Tesa Litvan i Marin Stević. Scenograf je Even Børsum, kostimografkinja Ingrid Nylander, dizajner svjetla Torkel Skjærven, a autor glazbe Ivan Colarić.
