Što biste rekli da vam netko kaže kako bi krumpirovo mlijeko uskoro moglo postati trend baš poput svih onih mlijeka koje već sad mnogi konzumiraju umjesto kravljeg? Izgleda kako nećemo još dugo morati čekati na ovu alternativu jer je u laboratoriju na švedskom Sveučilištu Lund, Eva Tornberg razvila emulzijsku tehnologiju za miješanje krumpira i ulja repice. Tako je profesorica na Odsjeku za prehrambenu tehnologiju, inženjerstvo i nutricionizam u Lundu pomogla staviti krumpirovo mlijeko na police s namirnicama, uz sva ona zamjenska mlijeka na biljnoj bazi napravljena od soje, badema, indijskog oraha, zobi, kvinoje, kokosa, ječma, lješnjaka, makadamije i konoplje. 

Švedska marka DUG, u vlasništvu Vega iz Lunda, već je rasplamsala strasti na društvenim mrežama, zbog mlijeka koji dolazi u tri okusa: originalni, nezaslađeni i barista koji se preporučuje za tople napitke. Postavlja se pitanje što krumpirovo mlijeko ima za ponuditi, a nedostaje drugim mliječnim i umjetnim mliječnim proizvodima? Održivost. Ako bi ljudi prešli s kravljeg mlijeka na krumpirovo, mogli bi smanjiti svoj utjecaj na klimu za 75%, ali čak i ako ste već poklonik biljnog mlijeka, krumpirovo mlijeko ima prednost u pogledu održivosti u odnosu na orašaste plodove i druge izvore ne-kravljeg mlijeka. Za razliku od ozloglašeno “žednih” badema, krumpiru je potrebno manje vode pri uzgoju. Prema DUG-ovoj statistici, krumpiru je potrebno 56 puta manje vode od badema koji raste na istoj površini. Uzgoj krumpira otprilike je dvostruko učinkovitiji od uzgoja zobi. 

Sve tri vrste ovog mlijeka budućnosti imaju isti sastav; vodu, krumpir, maltodekstrin, protein graška, vlakna cikorije, repičino ulje, regulator kiselosti, suncokretov lecitin kao emulgator, vitamine s dodanim kalcijevim karbonatom te aromu i zaslađivače, ovisno o tome što odaberete. Mnoge su beneficije i nutritivne i one za okoliš ovog mlijeka koji bi se uskoro trebao naći na policama europskih trgovina, no hoće li ono zaživjeti baš poput prethodnih alternativa preostaje nam tek vidjeti.